Kod spomen obilježja u Baćinu, mjestu na području Hrvatske Dubice, održana je komemorativna svečanost u sjećanje na stradanje nevinih civila ovog dijela Pounja.
Počast civilima iz Hrvatske Dubice, Baćina i Cerovljana ubijenih prije 29 godina polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja masovne grobnice odale su obitelji ubijenih, predsjednik Vlade RH, izaslanici predsjednika RH i predsjednika Hrvatskog sabora, izaslanstva Sisačko-moslavačke županije i Općine Dubica te ostalih gradova i općina s područja županije, udruge proistekle iz Domovinskog rata i predstavnici političkih stranaka. Masovna grobnica, druga po veličini iza Ovčare otkrivena je u Baćinu 1997. godine, podsjetila je ovom prigodom načelnica Općine Hrvatska Dubica Ružica Karagić naglasivši kako za ovaj zločin, nažalost, još nitko nije odgovarao: „Tadašnji vlastodršci, tadašnje tzv. SAO Krajine, donijeli su odluku da se u vatrogasne domove u Hrvatskoj Dubici i Cerovljanima privedu i zatvore svi Hrvati ostali na ovom području nakon okupacije, ali i neki Srbi koji se nisu slagali s njihovom politikom. Nakon što su prenoćili u tim domovima, autobusom su ih dovezli do ovoga mjesta zvanog Skelište. Izveli su ih i ovdje, na ovom mjestu, brutalno streljali. Pretpostavlja se da je u autobusu bilo više od 70 ljudi, mahom starije životne dobi.“
Baćin je mjesto tuge, bola i zločina kada je ovim prostorom vladalo bezumlje, istaknuo je župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić: „Ova masovna grobnica, jedna od najvećih masovnih grobnica pored Ovčare i Škabrnje, je samo jedno od 44 mjesta u ovoj županiji. Ova Golubica je znak, ali i putokaz svima nama koji danas živimo u modernoj hrvatskoj državi, pogotovo putokaz mladima koji danas žive hrvatsku državu, ovu slobodu za koju su nažalost stradali i ovi civili, ali i tisuće drugih hrvatskih branitelja i civila. Pounje i Banovina i Sisačko-moslavačka županija posuta je masovnim grobnicama i pojedinačnim mjestima gdje su kosti hrvatskih branitelja i civila.“
Više od 1.600 civila i 560 hrvatskih branitelja utkano je u temelje hrvatske države, a ovo ni druga mjesta stradanja u Sisačko-moslavačkoj županiji neće biti zaboravljena.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik u Hrvatskom saboru Ivan Celjak uz prisjećanje na žrtve u Baćinu, prisjetio se i žrtava u Kostrićima i zapitao kako je moguće da čovjek čovjeku učini takvo zlo?
„Svaka nevina žrtva s ovih područja dokaz je što čini mržnja i prijezir i koliko kao društvo moramo osuđivati svaki pokušaj oduzimanja života drugom čovjeku. Oni koji istinski to žele, mogu vidjeti Hrvatsku koju su sanjali naši očevi: modernu, europsku zemlju, obranjenu od nasilja, govora mržnje i pozivanja na rat. Danas se u našoj divnoj zemlji može čuti osmijeh djece, može se slobodno šetati našom divnom grudom, zasnivati obitelj, hraniti ju s domaćih njiva. I tada ponos nadvlada tugu! Ne smijemo dopustiti pokušaj stvaranja okruženja u kojem izostaje društvena osuda napada na državne institucije ni podržavati one koji opravdavaju nasilje. To dugujemo žrtvama Baćina, to dugujemo svim ubijenim hrvatskim braniteljima i nevinim žrtvama.
Budimo odgovorni, poštujmo naše junake, volimo Domovinu koju su nam ostavili u nasljeđe, a naši heroji nisu zaboravljeni sve dok postoje djeca koja znaju za žrtvu hrvatske slobode, podvukao je Celjak.
Izaslanik predsjednika Republike Hrvatske umirovljeni general-pukovnik Marijan Mareković podsjetio je da su svi počinjeni zločini smišljeni s namjerom da zatru hrvatsko stanovništvo i stvore etnički čist teritorij: „I danas kada se prisjećamo tih teških dana okupacije Pounja možemo se slobodno zapitati: što znači 125 godina dosuđenih zločincima koji su počinili ovu strahotu? Slaba je to zadovoljština znajući da isti nisu dostupni hrvatskom pravosuđu i da su tamo negdje na slobodi. Upravo zato, spomen na žrtvu ovih ljudi trebamo čuvati da bismo se sjećali istine, ali isto tako da bismo mlade naraštaje učili što znači, koliko vrijede nesebičnost, pravednost, zajedništvo i ljubav prema bližnjima i Domovini, bez mržnje i osvete. To su naše povijesne i moralne vrijednosti, to je hrvatska veličina.“
Mareković je zahvalio svima koji se svake godine okupljaju na ovu komemoraciju kako bismo njegovali uspomenu na žrtvu hrvatskog čovjeka i učvrstili se u zajedništvu oko vrijednosti Domovinskog rata.
Premijer i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izrazio je u ime Vlade duboku sućut članovima obitelji ubijenih na današnji dan prije 29 godina u Baćinu: „Bolna sjećanja na teške ljudske sudbine i brojne obiteljske tragedije i danas žive u svima nama. O tome koliko su svakome od vas bile bolne protekle godine i koliko je bolan današnji dan, jedino vi možete znati. Općina Hrvatska Dubica nadeljena hrvatskim stanovništvom postala je simbol hrvatskog otpora i jedno od najvećih stratišta sa 137 žrtava: 39 hrvatskih branitelja i 98 civila. Prije 29 godina ovdje je mučki ubijen najmanje 71 hrvatski civil čiji su posmrtni ostaci dosad ekshumirani, a identificirani su i dostojno sahranjeni posmrtni ostaci 56 osoba.“
Premijer je istaknuo da je za sve te zločine neupitna odgovornost agresorske JNA, srpskih pobunjenika i paravojnih postrojbi samoproglašene SAO Krajine. Podsjetio je da su za zločin u Baćinu, na 125 godina zatvora u odsutnosti osuđena sedmorica pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i ondašnje paravlasti.
Za taj su zločin u Hagu, između ostalih, optuženi i Slobodan Milošević, koji je umro prije izricanja presude, i Mile Martić, koji je osuđen na 35 godina zatvora: „Naša je dužnost da nastavimo s procesuiranjem svih ratnih zločina, bez obzira na nacionalnost žrtve ili počinitelja. To dugujemo žrtvama i vama, članovima obitelji, koji imate pravo na pravdu.“
Plenković je podsjetio da se u Baćinu, Hrvatskoj Dubici i Cerovljanima još uvijek traga za 24 nestale osobe, a da se od traganja za nestalima neće odustati sve dok se ne pronađe i posljednja nestala osoba.
U sklopu programa sjećanja premijer je obišao i Spomen sobu Domovinskog rata – Memorijalni prostor, dok je u crkvi Presvetog Trojstva služena sveta misa koju je predvodio prečasni Željko Jurković.