Sol i hladna voda izvlače smrad iz mesa, šećer vraća boju, a vinobran vraća svježinu. Pazite što jedete, poručuje jedan mesar koji godinama radi u poznatom trgovačkom centru. Društvenim mrežama često se širio tekst o mljevenom mesu u trgovačkim lancima. Tekst je navodno napisao mesar koji ima jedanaestogodišnje iskustvo.
Ako je za vjerovati ovom navodnom mesaru, ono što nikada ne bi trebali kupiti u velikim trgovinama, odnosno trgovačkim lancima je – mljeveno meso. Mesar koji već u svojoj branši radi 11 god, poseban je naglasak stavljao na faširano meso te ga usporedio po kvaliteti lešu neke životinje koja je danima na cesti.
” Znao sam napravit tako lijepo mljeveno meso od mesa starog mjesec dana, a sve zaslužujući hladnoj vodi, soli, šećeru i vinobranu… Zato ljudi ako vam je meso jako sitno isfaširano, ako je s vanjske strane rumeno, a unutra lagano tamno i ako vam počne ići pjena kad ga dinstate vjerujte mi da je meso tretirano na način koji sam vam rekao. Sol i hladna voda izvlače smrad, šećer vraća boju, a vinobran vraća svježinu. Pazite kaj jedete…”, napisao je navodni mesar.
Drugi mesar koji je također godinama radio u jednom trgovačkom lancu opisao je kako se selektira meso za faširano meso. ” Svakog jutra sa buta ili kremenadla se odreže dio mesa koji je poprimio tamniju boju, taj odrezani komad mesa se odvaja za faširanje i kao takvo se prodaje pod faširano i zapakirano. Rok upotrebe za to meso najčešće je jedan dan. Ako se ne proda onda se od toga rade opet čevapi, dodaju se začini jer se tako produži rok trajanja. Meso se svakog jutra obrađuje dok se ne proda, odreže se površinski sloj koji je poprimio boju i kupac ima dojam da je meso svježe no onaj otpad od mesa koji je odrezan ide u daljnju prodaju kao faširano meso ili čevapi. I tako u krug dok se ne proda.
Kupac će u trgovačkom centru teško prepoznati je li meso svježe ili odmrznuto. Zamrzavaju ga pod plinom, pa je jače crveno nego svježe. Tretiraju ga i kemikalijama kako bi zadržalo lijep izgled. Tek kad se pripremi, može se primijetiti da nije sočno, žilavo je i drukčijeg okusa, objasnio je mesar. Staro zamrznuto meso često se odmrzava te koristi za proizvodnju kobasica, hrenovki, pašteta i ostalih mesnih prerađevina. Zbog toga potrošač nikada ne može biti siguran što jede, odnosno kada je životinja zapravo zaklana, a kada obrađena.
Pogledajte samo smrznuto meso. Na njemu piše rok trajanja, ali ne i kad je i zaklano. Sve što je starije od šest mjeseci i što se ne može prodati u razvijenim zemljama EU-a naći ćete na našim policama. To nije otrovno, ali svakako nije svježe ni zdravo.
Meso i klaonički proizvodi financijski su najveća stavka u uvozu hrane. Najviše svinjetine uvozimo iz Nizozemske i Njemačke. Zamrznuto meso uvozimo sa svih strana, od susjednih Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, preko Španjolske, Francuske, Poljske, Rumunjske, Litve, Kine, SAD-a, Novog Zelanda, Australije, Urugvaja….
Janjetinu najviše uvozimo iz Makedonije, Bugarske i Rumunjske a janjetinu s Novog Zelanda. Kokošje meso uvozimo također iz cijelog svijeta, najviše od Mađara, Poljaka i Slovenaca.
Kada je riječ o pilićima, dodajmo kako je situacija i više neko loša. Pilići cijeli život provedu u skučenim kavezima, a hranjeni su koncentratom u kojem je obilje antibiotika, često i hormona rasta, jer tako pilići brže dobivaju na težini. Pri strojnoj obradi pilićima se često zareže probavni trakt, te se sav sadržaj razlijeva po mesu. Baš zato se tijekom prerade piletina dezinficira tako što se namače u otopinama klorida. Obrađeno meso potom se baca u spremnike s vodom, u kojima se s vremenom stvara sloj ostataka krvi i izmeta. Do potrošača tako uzgojene i prerađene piletine dolazi meso prepuno antibiotika, hormona, klorida i otpadnih tvari. U bolnicama je danas sve više ljudi koji oboljevaju od sepse jer su, zbog pretjeranog unosa antibiotika u organizam kroz hranu, bakterije na njih postale otporne.
Bilo da su u pitanju odresci, ražnjići, mljeveno meso, pljeskavice… bitno je da znate prepoznati je li meso koje kupujete pokvareno. Jarka crvena boja često može prevariti, no siguran pokazatelj je neugodan miris mesa.
Naime, kada birate meso, prvo što trebate učiniti je pogledati datum proizvodnje odnosno rok valjanosti mesa. Boja mesa, može prevariti. Svijetlo crvena boja ne znači nužno da je meso svježe, niti tamnija boja ne znači da je meso pokvareno. Boja ovisi o izloženosti kisiku, ali i toplini i svjetlu u trgovini. Pomirišite meso, to je sigurno najbolji pokazatelj. Ukoliko miriše neugodno, nije dobro za jelo, ma koliko ono vama izgledalo svježe.
Ako meso ima sluzavu teksturu, to vjerojatno znači da su se bakterije počele množiti na površini. Trgovine mogu imati različite dane dospijeća svježe robe, stoga je najbolje doznati informaciju iz pouzdanih izvora. Držite se rubova trgovine gdje se obično nalaze svježi proizvodi kao što su voće i povrće, te svježa riba i meso. Pakirano meso ne kupujte ako je rok trajanja blizu isteka.
Zanimljivo da su piletina, govedina i neki plodovi mora pakirani u ambalaži od stiro-pjene. Ispod mesa se nalazi podloga koja upija tekućinu koja izlazi iz njega. Imajte na umu da je višak tekućine pokazatelj starosti.
Ako se meso na polici nalazi već neko vrijeme, tekućina ipak ne mora biti vidljiva jer je upija podloga koja se nalazi u ambalaži. Kako onda otkriti skrivenu tekućinu? Stisnite prstima meso, ako je tekućina ispod, pokazat će se sa strane.
U Hrvatskoj kao i u ostalim zemljama Europske unije nije zakonski propisano koliko dugo može biti pohranjeno zamrznuto meso koje se prodaje potrošačima . To određuju sami proizvođači u skladu sa svojom dobrom proizvođačkom praksom. Na duljinu pohrane utječu ne smo vrijeme nego i vrsta mesa te temperatura zamrzavanja, kao i velik broj drugih čimbenika.
Znanstvenici kažu da smrznuto meso ima rok trajanja 12 mjeseci, Europska unija kaže da je taj rok samo šest mjeseci, a samo Hrvatska ne kaže ništa, zbog čega ne postoji nijedan jedini pravni razlog da domaći trgovci ne uvezu meso staro.