Tradicijski običaj “Petrinjski betlemaši” je 2015. godine Ministarstvo kulture proglasilo zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske. Riječ je o običaju koji se bazira na čestitarskim ophodnjama koje na Badnjak postoje i u drugim mjestima Hrvatske, no petrinjski karakterizira autohtoni dramski tekst, posebna kostimografija, scenografija i napjevi, a potječe najvjerojatnije iz sredine 19. stoljeća.
Petrinjski betlemaši su skupina mladih čestitara, u dobi od završnih razreda osnovnih škola pa do sredine 20-ih godina. Oni na Badnjak posjećuju obitelji u svojoj okolici i izvode scenski prikaz s pjevanjem priče iz Biblije prikazujući grijeh prvih ljudi i naviještajući Spasiteljevo rođenje. U rukama nose stilizirane jaslice, a glavni su likovi Bog, Anđeo, Adam, Eva i Vrag, koji između dijaloga pjevaju domaće pjesme s biblijskim motivima i ostale božićne narodne pjesme.
Prvi na vrata ukućana kuca anđeo uz riječi “Poslan sam na Božji dan od Boga navijestiti Kristovo narođenje, i molim da mi dopustite da dovedem svoje malo društvo, da složno zapjevamo Gloria”. Nakon što anđela, Boga, Adama i Evu u kuću puste, počinju zajednički napjevi i molitve dok ne dođe vrag. On tada nagovara Adama i Evu da zagrizu jabuku i tada počinje dramski tekst, s duhovitim dijelovima, u kojem ulogu imaju i ukućani.
Na Badnjak 2016. godine su “Petrinjski betlemaši”, šestu godinu zaredom, posjetili dom obitelji Dumbović u Brestu, a više o ovoj tradiciji rekao nam je gradonačelnik grada Petrinje Darinko Dumbović:
Tko su “Petrinjski betlemaši” svojim riječima opisao nam je Anđeo, točnije Luka Stanešić:
Pjesmom je sve počelo, pjesmom je i završilo:
[srizonfbalbum id=840]