Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u Bruxellesu gdje sudjeluje na sastanku Europskoga vijeća.
Uoči početka sastanka Vijeća sudjelovao je na sastanku na vrhu Europske pučke stranke, a u izjavi za medije kazao je da su i tamo raspravili sve teme koje su na dnevnome redu Europskoga vijeća od borbe protiv pandemije koronavirusa, aktivnosti oko Digitalne EU potvrde koja će stupiti na snagu 1. srpnja, do omogućavanja funkcioniranja gospodarstva na razini Europske unije te procesa odobravanja nacionalnih programa oporavka i otpornosti.
“Očekujemo da će tih 6,3 milijarde bespovratnih sredstava koja smo osigurali prošlo ljeto za vrijeme pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru i Instrumentu EU iduće generacije, kroz ovo desetljeće pomoći Hrvatskoj za ulaganja i ključne reforme upravo u onim sektorima koje je Vlada uredila kao prioritetne, sukladno svome Programu”, istaknuo je premijer Plenković.
Na vanjskopolitičkom planu, najavio je premijer, na Vijeću će prije svega biti riječi o odnosima s Turskom i Rusijom, a europski čelnici razgovarat će i s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda Guterresom o multilateralizmu, globalnom upravljanju i globalnim naporima za suzbijanje Covida-19.
Dvotračni pristup prema Rusiji – principijelnost oko nekih tema uz otvaranje prostora za suradnju oko drugih
Upitan o zaključcima Vijeća koji se odnose na Rusiju, premijer Plenković pojasnio je da oni imaju dva segmenta.
Jedan je principijelna politika Europske unije, pa i Hrvatske, o tome da, kada se smatra da se Rusija ponaša suprotno načelima međunarodnoga prava i europskih vrijednosti, postoje adekvatne mjere političkog ili ekonomskog karaktera.
Drugi element, što je određeni novum, jesu francusko-njemački prijedlozi koji otvaraju nekoliko područja suradnje s Rusijom.
“Unija često ima dvotračni pristup, i za Tursku, primjerice, i za Rusiju – oko nekih tema smo principijelni i čvrsti, oko drugih otvaramo prostor za suradnju, što je i logično s obzirom na ekonomske interese koji postoje”, rekao je.
Upitan o koordiniranim mjerama, nakon prijedloga Njemačke koja se zalaže da i na razini EU-a postoje koordinirane restriktivne mjere pa i karantena prema onima koji dolaze iz područja gdje je velik broj zaraženih delta sojem koronavirusa, premijer Plenković podsjetio je da je Hrvatska do sada uvijek favorizirala pristup da svaka od vlada donosi odluke na temelju svojih procjena.
Dodao je da Hrvatska u ovome trenutku ima prilično dobru epidemiološku situaciju – puno manje zaraženih, hospitaliziranih i preminulih, uz istodobno podizanje broja cijepljenih.
“Mi želimo da se sloboda kretanja, kao temeljna vrijednost Unije, reetablira jer ona omogućuje normalan život, normalnu cirkulaciju i ljudi i kapitala i trgovinske razmjene i, u konačnici, turizma. Za nas je turizam vrlo važan, očekujemo da ova turistička sezona pod motom “Siguran boravak u Hrvatskoj” bude uspješnija i bolja nego protekla. I stoga ćemo držati stav da ćemo mi procjenjivati o tome odakle nam ljudi dolaze i gdje se iz Hrvatske vraćaju”, poručio je.
EPP i HDZ su za spominjanje konstitutivnosti sva tri naroda u Bosni i Hercegovini u rezoluciji EP-a
S obzirom da se danas u Europskom parlamentu glasuje o Izvješću o Bosni i Hercegovini, novinare je zanimalo kakva su očekivanja i sljedeći potezi Hrvatske u tom kontekstu.
Premijer Plenković kazao je da se radi o redovitom, godišnjem izvješću o Bosni i Hercegovini. Smatra da bi bilo dobro da prijedlozi, prije svega, hrvatskih europarlamentaraca, ali i cijele Europske pučke stranke – odnosno referiranje na tri konstitutivna naroda u amandmanu na izvješće – dobiju podršku.
Problem je u, istaknuo je, drugim političkim skupinama u Europskom parlamentu – liberalima i zelenima, a izgleda da ni socijalisti ne pokazuju volju da glasuju za taj amandman.
“Ukoliko te reference ne bude, moći ćemo jasno kazati da EPP, dakle HDZ je bio za spominjanje konstitutivnosti sva tri naroda u Bosni i Hercegovini, a ove druge političke stranke i skupine nisu bile za”, poručio je.
Međutim, dodao je, kada gleda cjelinu rezolucije unutra se spominje Daytonski sporazum više puta, spominju se presude Europskog suda za ljudska prava, a spominju se i presude Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine i, ono što je najvažnije, apelira se na nastavak izborne reforme.
Političke stranke i institucije u BiH same trebaju postići dogovor o pravednijem izbornom sustavu
“Ono što mi se također čini jako dobro u toj rezoluciji jest da se pozdravlja prošlogodišnji politički dogovor Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića koji je omogućio da se u tom trenutku nastavi proces konačnog održavanja izbora u Mostaru”, izdvojio je podsjetivši da je Mostar bio jedinstven grad na karti svijeta s obzirom da je imao 12 godina istog gradonačelnika bez reizbora.
Ponovio je jasan osobni stav i stav Vlade da političke institucije i političke stranke u BiH same trebaju postići dogovor o reformi izbornoga sustava koji će omogućiti da cijela arhitektura političkog izbornog sustava bude pravednija.
“Vrlo je jasna koncepcija za dobro funkcioniranje BiH, za njen put prema Europskoj uniji, a Hrvatska je tu advokat, prijatelj, susjed, netko tko podržava 300 posto, a ja to radim refleksno već 25 godina, a radit ću u budućnosti”, poručio je predsjednik Vlade.
Naglasivši da je Hrvatska tu da pomogne, dodao je da je dobro za harmonično funkcioniranje Bosne i Hercegovine da se sva tri naroda, kao i svi drugi građani, dobro osjećaju.
Upitan kakve će biti implikacije ako se ipak na kraju u rezoluciju ne unese referenca o tri konstitutivna naroda, koja je i bila dio izvješća šest puta, premijer Plenković, koji je bio u generaciji eurozastupnika koja je tu formulaciju prvi puta i uvrstila u izvješće, kazao je kako su tada smatrali da bi bilo dobro da se stane iza koncepta Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.
“Što god pisalo u toj rezoluciji, a bilo bi dobro da se to spomene jer mislim da je to pozitivno, neće promijeniti činjenicu da u BiH postoje tri konstitutivna naroda. Važno je da se ostvari konsenzus oko izborne reforme koji će omogućiti legitimnu zastupljenost sva tri naroda u institucijama i bolje funkcioniranje. To je cijeli smisao takvih rezolucija”, poručio je.
Zadaća je Europske komisije provjeriti jesu li zakoni na nacionalnim razinama u skladu s pravnom stečevinom Unije
Upitan koji je stav Hrvatske u slučaju mađarskih zakona, premijer Plenković poručio je da hrvatski stav vrlo jasan.
Poručivši da je to pitanje za Europsku komisiju, naglasio je da je Hrvatska protiv bilo kakve diskriminacije te ne vidi potrebu da se dodatno pridružujemo nekim očitovanjima ili deklaracijama.
“Mi smo protiv bilo kakve diskriminacije bilo koje manjine i bilo kakvih ljudskih prava. Kod ovakvih situacija kada postoji neki prijepor oko sadržaja nekih zakona na nacionalnoj razini, smatramo da je Europska komisija ta koja temeljem ugovora o Europskoj uniji ima zadaću pogledati jesu li ili nisu ti zakoni u skladu s vrijednostima Unije i pravnom stečevinom”, istaknuo je.
