Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u srijedu će raspravljati o osnovanosti optužnice protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac zbog trošenja europskog novca u aferi „Softver“, a istovremeno će, u drugom slučaju, pokušati dovršiti saslušanje vještaka Ismeta Kamala u aferi „veliki Agrokor“.
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) podigao je krajem prosinca 2022. optužnicu protiv bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Tomislava Petrica te poduzetnika Marka Jukića i Mladena Šimunca, osumnjičenih da su oštetili EU i RH za više od 1,3 milijuna eura.
EPPO je Žalac optužio za zloporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, dok su Jukić i Šimunac optuženi su za zloporabu položaja i ovlasti, a njihove tvrtke Ampelos i Micro project za poticanje na to kazneno djelo,
Europsko tužiteljstvo sumnja da je tijekom 2017. i 2018. tadašnja ministrica Žalac pokrenula postupak javne nabave informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem u kojem je htjela osigurati povlašteni položaj svojim suoptuženicima i njihovim tvrtkama.
Žalac je, među ostalim, optužena da je neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave tog informacijskog sustava te odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva, a tijekom tog postupka samo su tvrtke povezane s ministričinim pouzdanicima pozvane da dostave svoje ponude.
Europski tužitelj napominje da je Žalac u to vrijeme ujedno bila i predsjednica upravnog vijeća SAFU-a, nadležna za predlaganje imenovanja i razrješenja ravnatelja te autoritetom svoga položaja naložila Petricu da osigura kako dokumentacija prethodne kontrole te nabave ne bi dovodila u pitanje odabrani pregovarački postupak nabave.
Iz slučaja Žalac pokrenuti novi postupci
Dodaju kako su Žalac i dvojica poduzetnika tijekom 2018. nastavili poduzimati radnje zbog dodjele ugovora njihovim tvrtkama, iako je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u listopadu 2017. poništila natječaj zbog kršenja zakona.
Naposljetku, nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave, Ministarstvo regionalnog razvoja sklopilo je kupoprodajni ugovor za nabavu informacijskog sustava s Jukićevom i Šimunčevom tvrtkom. EPPO naglašava da je odlukom bivše ministrice cijena nabave nerealno određena na 1,73 milijuna eura, iako bi realna cijena tog sustava iznosila otprilike 360.000 eura.
Prema tvrdnjama EPPO-a, 1,73 milijuna eura s PDV-om uplaćeni su na račun tvrtke trećeokrivljenog, nakon čega je dio novca prebačen na račune drugo i trećeokrivljenog, kao i na račune njihovih tvrtki, te je potom dio uplaćenog novca podignut u gotovini. Proračun EU pritom je oštećen za najmanje milijun eura, dok je hrvatskom proračunu pričinjena šteta od gotovo 300.000 eura.