… Postojala je nekoć u srcu Europe, u Hrvatskoj, jedna mala tisućgodišnja samoupravna država, ustvari državica u državi. Imala je svojega demokratski izabranog poglavara (župana), svoj na demokratski način izabrani sabor (spravišče), svoju vladu (čelništvo, magistrat), svoje zakone, svoju vojsku (banderij),svoje vlastito neovisno sudstvo, svoj grb i svoju zastavu…Ta se državica zvala Plemenita općina turopoljska…
Ovim je rečenicama prve retke knjige ‘Povijest Plemenite općine turopoljske‘ započeo Ivan pl. Rožić.
Prigodno, promocija knjige koja na svojih 300-tinjak stranica sažima bogatu povijest Turopoljaca održana je unutar zidina Starog grada Lukavca, a njen je početak točno u 19 sati nagovijestio pucanj iz topa.
Uz autora Ivana Rožića, o knjizi su govorili Anita Pišković, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, urednik knjige Miljenko Muršić te domaćin, župan POT-a Juraj pl. Odrčić.
– Poticaj za pisanje ove knjige dala mi je knjiga Nade Klaić ‘Medvedgrad i njegovi gospodari’ koja je isprepletena zabludama. Ovom knjigom, posebice pod naslovom ‘O lažljivim, prevrtljivim i rebelirajućim Turopoljcima’, u jednom sam se dijelu osvrnuo na povijesne neistine koje je pisala. Pišući ovu knjigu nastojao sam čitateljima iznijeti istinite povijesne činjenice kako bi dobili objektivnu sliku o Plemenitoj općini turopoljskoj, a koja je kroz povijest često bila iskrivljavana, poručio je autor Ivan Rožić, rodom iz Buševca.
– Knjiga ‘Povijest Plemenite općine turopoljske’ djelo je nakon čijeg će čitanja svaki Turopoljac i građanin Velike Gorice biti ponosan na svoj kraj i njegove ljude, njegovu ulogu u hrvatskoj povijesti, na stoljeća borbi za ponosan život u ovim prostorima. Obveza je naša ne dopustiti zaboravu dostignuća proizašla iz zajedništva i rada turopoljskog čovjeka. Zablili ne bumo! – poručuje župan Plemenite opčine turopoljske, Juraj pl. Odrčić te dodaje:
– Možda me netko kasnije ispravi, ali nakon gotovo stotinu godina ovo je prva knjiga u izdanju Plemenite opčine turopoljske koja je zapravo novo autorsko djelo, ovdje se radi o novim spoznajama i utvrđenim činjenicama, potvrdi istina na koje smo jako ponosni, ali i na ispravljanju neistina koje su nas na neki način zatekle u razdoblju kada POT nije mogao postojati u drugom dijelu 20. stoljeća. Do sada je POT izdao mnogo knjiga, ali se radilo o pretiscima starih izdanja. Vjerujem da će ova knjiga prvenstveno biti zanimljiva širem čitateljstvu i da će potaknuti čitatelje da, nakon što je pročitaju, krenu u daljnja istraživanja i čitanje drugih autora, poput Emilija Laszowskog.
U prvome dijelu knjige pod naslovom ‘Kratki prikaz povijesti Plemenite općine turopoljske’ autor istražuje i tumači postanak i opstanak Plemenite općine turopoljske te njeno ustrojstvo i posebnost. U drugome dijelu ‘Turopoljske povijesne teme‘ sedam je zanimljivih i povijesno bitnih poglavlja u kojima se govori o turopoljskim nebeskim zaštitnicima, sporu Turopoljaca s Nikolom Šubićem Zrinskim oko Lukavca, odnosu Turopoljaca i iliraca, odnosu Francuza i Austrije prema Turopolju, navodnom mađaronstvu Turopoljaca, odnosu Danijela Josipovića i Ljudevita Gaja, burnim odnosima s banom Jelačićem, utvrdama Vukovina, Želin i Novigrad, a obrađena je i tema hrvatskog književnog jezika i uloga koju je Ljudevit Gaj imao u njegovu stvaranju.
Treći dio knjige ‘O lažljivim , prevrtljivim i rebelirajućim Turopoljcima’ bavi se , kao što i sam naslov kaže, polemizacijom s povijesnim neistinama povjesničarke Nade Klaić.
– Oko POT-a ima puno neslaganja, čak i među samim Turopoljcima, a posebice među onima ‘sa strane’ koji se ismijavaju s POT-om govoreći kakvi su to plemići kada su bili svinjari. U knjizi su zato protumačene takve osnovne stvari – plemići POT-a nisu bili aristokrati francuskog tipa nego je to jedno posebno plemstvo, pojasnio je Marušić osvrčući se na jednu od najčešćih zabluda oko značenja plemstva.
A kako bi povijest Turopolja bila istražena i utemeljena na objektivnim činjenicama pobrinuo se župan Odrčić najavivši pokretanje stipendijske zaklade:
– Za zadatak sam si stavio pokretanje stipendijske zaklade koja bi imala zadaću pronaći najbolje od naših ljudi u Turopolju te ih kao POT financijski poduprijeti u akademskom razvoju. Cilj te zaklade bit će svake tri godine dobiti jednog doktoranda koji bi izučavao Turopolje. Svake tri godine tako bismo imali novi doktorski rad pretočen u knjigu, svake tri godine novog čovjeka koji svoj znanstveno-istraživački rad temelji na turopoljskim temama. Ova knjiga najbolje pokazuje koliko nam je potrebno da dobijemo nove ljude koji će istraživati našu povijest, pojasnio je Odrčić.
Knjiga je izdana u suradnji s Bibliotekom Albatros POUVG-a, na čijem se info pultu knjiga može kupiti.
Okupljeno mnoštvo zabavljali su članovi OSS-a Buševec.
[srizonfbalbum id=3181]