Odlukom Vlade Republike Hrvatske o isplati privremenog dodatka početkom srpnja isplaćeni su dodaci u iznosu od 100, 80 ili 60 eura za 7.272 službenika i namještenika u pravosudnim tijelima.
Od 7.272 službenika i namještenika kojima je isplaćen privremeni dodatak, 6.316 službenika i namještenika ostvarilo je pravo na 100 eura dodatka koji se isplaćuje za puno radno vrijeme.
Prosječna neto plaća u pravosudnim tijelima za službenike i namještenike s propisanim koeficijentom od 0,631 do 1,867 iznosila je 758 eura, dok je prosječno isplaćena neto plaća u pravosudnim tijelima u lipnju porasla na 854 eura odnosno za 96 eura u prosjeku.
Ministarstvo pravosuđa i uprave ističe da je prije isplate dodatka 465 službenika i namještenika u pravosudnim tijelima primalo plaću u iznosu od 555 eura u neto iznosu. Isplatom dodatka za mjesec lipnja za 465 službenika i namještenika isplaćena je u iznosu od 655 eura u neto iznosu.
Napominjemo kako je riječ o službenicima iz kategorije radnih mjesta IV. vrste odnosno o namještenicima koji obavljaju tzv. pomoćne poslove (spremačice, domari i sl.) koji imaju isti koeficijenti kao i namještenici u drugim tijelima državne uprave.
Prosječna plaća administrativnog referenta – državnoodvjetničkog ili sudskog zapisničara, kojih je u pravosudnom sustavu ukupno 2.727, prije isplate dodatka na plaću iznosila je 739 eura, nakon dodatka isplate na plaću njihova plaća iznosi 839 eura u neto iznosu.
U grafikonima 1. i 2. prikazane su primjeri isplaćenih neto plaća administrativnog referenta – sudskog referenta i administrativnog referenta – državnoodvjetničkog referenta u razdoblju od 2018. prije povećanja koeficijenata i 2023. godine nakon isplaćenog dodatka.
Prosječna plaća ovlaštenog sudskog referenta u tijelima sudbene vlasti prije isplate dodatka, kojih je u pravosudnom sustavu ukupno 297, prosječna neto plaća prije isplate dodatka iznosila je 826 eura, dok je nakon isplate dodatka prosječna plaća 926 eura u neto iznosu.
Grafikon 3. prikazuje isplaćenu plaću ovlaštenog zemljišnoknjižnog sudskog referenta.
Prosječna neto plaća prije isplate dodatka za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prije, kojih je u sustavu 210 iznosila je 856 eura, dok nakon isplate dodatka iznosi 956 u neto iznosu.
Grafikon 4. prikazuje isplaćenu neto plaću ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta.
Prosječna neto plaća voditelja zemljišnoknjižnog odjela prije isplate dodatka iznosila je 877 eura, a nakon isplate dodatka iznosi 957 eura u neto iznosu.
Grafikon 5. – primjer isplaćene plaće voditelju zemljišnoknjižnog odjela.
Ministarstvo pravosuđa i uprave podsjeća da je od 2017. do 2023. godine osnovica za izračun plaća državnih službenika i namještenika porasla za 33,04%. Službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima koeficijenti složenosti poslova porasli su kroz četiri intervala. 2019. godine za 70% službenika i namještenika u pravosudnim tijelima koeficijenti su povećani za 9%, 2022. godine porasli su koeficijenti informatičkim službenicima u pravosudnim tijelima, potom i najniži koeficijenti službenika i namještenika, a 2023. godine povećani su koeficijenti za administrativne referente – sudske zapisničare odnosno administrativne referente – državnoodvjetničke zapisničare s 0,920 na 0,990.
Koeficijenti administrativnih referenata – zapisničara na sudovima i državnom odvjetništvu od 2018. do 2023. godine porasli za 34,89% budući da su isplaćenim dodatkom dosegli koeficijent od 1,171.
Grafikon 6. prikazuje rast prosječne plaće administrativnih referenata – sudskih zapisničara od 2017. do 2023. godine.
Sukladno postignutim dogovorima u kolektivnom pregovaranju između Vlade i reprezentativnih sindikata svim službenicima i namještenicima isplaćen je regres u iznosu od 300 eura, što je za 100 eura više nego 2022. godine.
Podsjećamo da je u tijeku izrada novog sustava plaća u državnoj službi i javnim sektorima. U tom postupku neće se uvoditi hibridni koeficijenti niti novi dodaci, već će se u postupku vrednovanja radnih mjesta iste ili slične složenosti poslova, plaće službenika koji ne ostvaruju pravo na dodatak, plaće rasti do razine onih koji u postojećem sustavu ostvaruju dodatke. Cilj Ministarstva pravosuđa i uprave je da najniže plaće u državnoj službi dodatno rastu za 10 do 15%.
Postupak „izjednačavanja“ plaća koje Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika zaziva mora se provoditi cjelovito i obuhvatiti sve službenike i namještenike, u suprotnom će se čitav postupak uvođenja novog sustava i uređenje plaća koje se isplaćuju iz Državnog proračuna nepovratno narušiti.
Novi sustav plaća adekvatno će vrednovati posebnosti radnih mjesta u pravosudnim tijelima, upravo stoga Ministarstvo pravosuđa i uprave od početka razgovora sa Sindikatima državnih i lokalnih službenika i namještenika poziva na suradnju, povjerenje i strpljenje.
Izvor: Vlada RH
