Razina percipirane neovisnosti hrvatskog pravosuđa i dalje je niska, a dugotrajni procesi potkopavaju učinkovitost antikorupcijskog sustava, upozorila je Europska komisija u godišnjem izvješću o vladavini prava u državama članicama EU, iako ističe i “pozitivne pomake u pravosuđu”.
U izvješću za Hrvatsku, Komisija je objavila da se radi na rješavanju pitanja razine plaća sudaca, državnih odvjetnika i pravosudnog osoblja, ali ističe da “i dalje postoji zabrinutost”.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) pokrenuo je 5. lipnja štrajk svojih članova, državnih službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu u kojem traže 400 eura povećanja plaća te reguliranje kolektivnog pregovaranja za zaposlene u sudbenoj vlasti i Državnom odvjetništvu. U međuvremenu je održano nekoliko bezuspješnih sastanaka predstavnika SDLSN-a s resornim ministrom uprave i pravosuđa Ivanom Malenicom.
Komisija kaže da je u Hrvatskoj “nastavljena učinkovita istraga korupcije na visokoj razini”, pri čemu se povećao ukupan broj optužnica i presuda.
No “prekomjerno trajanje istrage, kaznenog progona i donošenja presuda za korupcijska kaznena djela nastavili su potkopavati učinkovitost antikorupcijskog sustava”, naglašava se u izvješću.
Komisija pozdravlja povećanje resursa Povjerenstvu za rješavanje sukoba interesa, ali napominje da su još uvijek prisutne poteškoće s provjerom imovine. Doneseni su kodeksi ponašanja saborskih zastupnika, a uvele su ih i gotovo sve lokalne i regionalne uprave, a nacrt zakona o lobiranju upućen je na javnu raspravu, dodaje.
Komisija ocjenjuje i da su učinjeni “pozitivni pomaci u hrvatskom pravosuđu” pošto su “odlukom Ustavnog suda ukinute periodične sigurnosne provjere sudaca”, a radi se na tome da se to učini i za državne odvjetnike.
“Mogla bi se unaprijediti javna komunikacija o radu pravosuđa, kako je preporučila i pučka pravobraniteljica. Razina percipirane neovisnosti pravosuđa i dalje je vrlo niska. Pravosudni sustav dodatno je proširio elektroničke komunikacijske alate i smanjio zaostatke, ali su još prisutna pitanja učinkovitosti i kvalitete”, upozoreno je u izvješću.
SLAPP tužbe
Europska komisija navela je da hrvatski pravni okvir “jamči medijski pluralizam i slobodu, kao i slobodu izražavanja i pravo na informaciju”. Što se tiče potonjeg, iako je revidirano zakonodavstvo o općem pristupu informacijama i javnim dokumentima, u praksi problem predstavljaju kašnjenja.
Nadalje, ističu da “i dalje postoji zabrinutost” glede političke neovisnosti Vijeća za elektroničke medije i javnog servisa HRT-a i upozoravaju da su poduzeti “tek neki koraci” vezano uz SLAPP tužbe što “ostaje značajan problem koji utječe na profesionalno okruženje novinara”.
HND je prošle godine predstavio rezultate ankete prema kojima je u Hrvatskoj bila aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara za povredu ugleda i časti u kojima tužitelji potražuju gotovo 77,4 milijuna kuna.
Nadalje, Komisija je pozdravila povećanje javnih rasprava, ali je kritizirala Hrvatsku jer ne napreduje s pripremom novog Nacionalnog plana za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje od 2021. do 2027.
