Prvi put otkako je u listopadu 2016. preuzeo premijersku dužnost, Hrvatski sabor u četvrtak će raspravljati o opozivu Andreja Plenkovića, na prijedlog 33 oporbena zastupnika.
Oporba je proteklih godina bezuspješno pokušavala opozivati cijelu Vladu i niz ministara, nikada premijera. Odlučila se to učiniti sada, no čini se da je ta inicijativa i ovaj put osuđena na neuspjeh budući da je nedavno iz krugova HDZ-ovih partnera poručeno da je saborska većina od 77 zastupnika “čvrsta poput armiranog betona”. Da neće glasovati za opoziv u medijima je najavio i Milan Vrkljan (Za pravednu Hrvatsku).
Ipak, za konačan ishod trebat će pričekati idući tjedan za kada je predviđeno glasovanje o opozivu.
Pitanje povjerenja inicirao Domovinski pokret
Pitanje povjerenja Plenkoviću inicirao je Domovinski pokret koji je, u suradnji s ostalom oporbom, prikupio potrebne potpise da se taj prijedlog nađe u saborskoj proceduri.
Oporba navodi da su brojni razlozi za premijerov opoziv – od afere Janaf, preko milijardu kuna izvučenih iz Ine i zatvaranja sisačke Rafinerije, izostale obnove i zdravstvene reforme do afere ‘sms’.
“Razlozi za opoziv su silne afere koje štete svim građanima i koje u sve teži položaj dovode najranjivije, prije svega, umirovljenike kojih je 300 tisuća s mirovinom manjom od 260 eura, ali ugrožava i naše najmlađe generacije jer im zatvara perspektivu opstanka u Hrvatskoj”, rekao je čelnik DP-a Ivan Penava.
Vlada odbija sve navode iz oporbenog prijedloga kao neutemeljene te ističe da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja premijeru.