Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o PDV-u kojim se zadržava najniža stopa PDV-a na plin i neke druge energente, te Zakon o doprinosima kojim se ukida dodatni zdravstveni doprinos za umirovljenike.
Primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina, grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz te isporuke, kao i na proizvode kao što su ogrijevno drvo, peleti, briketi i sječka produljuje se do 31. ožujka 2024. godine.
Procjenjuje se da će nastavak primjene snižene stope PDV-a utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od oko 46 milijuna eura godišnje, pri čemu se na razdoblju od početka travnja do kraja ove godine odnosni 34,5 milijuna eura, a 11,5 milijuna eura za razdoblje od početka siječnja do kraja ožujka 2024. godine.
Ukinut dodatni zdravstveni doprinos za umirovljenike
Izmjenama Zakona o doprinosima ukidaju se dodatni doprinosi za zdravstveno osiguranje umirovljenika i podiže koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna.
U potpunosti se ukida dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopama od 1 i 3 posto na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju RH, koji obuhvaća oko milijun umirovljenika kojima se taj doprinos plaća na teret državnog proračuna i oko 32.000 umirovljenika koji sami plaćaju navedeni doprinos iz mirovine.
Nadalje, koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna, povećava se u sklopu tih zakonskih izmjena s 0,8 na 1,2, odnosno vraća se na vrijednost prije uvođenja antirecesijskih mjera.
Radi se o otprilike 1.500 samostalnih umjetnika . Samostalni umjetnici koji su sami obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje plaćaju doprinose na osnovice prema koeficijenta 1,0 ili 1,1 mogu izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa.
Trgovci će raditi samo 16 nedjelja u godini
Hrvatski sabor izglasao je i izmjene Zakona o trgovini prema kojima će trgovine nedjeljom u pravilu biti zatvorene, a trgovci će moći odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih će raditi.
Novi zakon stupa na snagu 1. srpnja, a radi prilagodbe poslovnih subjekata u ovoj godini 16 radnih nedjelja neće se ubrajati u nedjelje koje su do stupanja na snagu novog zakona bile radne.
Zakon propisuje iznimke od općeg pravila, ograničenje rada nedjeljom neće se odnositi na prodavaonice koje rade, primjerice, na kolodvorima, aerodromima, trajektnim lukama, benzinskim postajama, muzejima…
Ne bi se odnosilo ni na prodavače na tržnicama koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama. Kiosci će moći biti otvoreni nedjeljom i blagdanom od 7 sati do 13 sati.
Izmijenjen je i Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti kojima se, uz ostalo, sa devet na tri mjeseca skraćuje rok za stjecanje prava na rad tražitelja međunarodne zaštite, a slijedom prihvaćanja amandmana Darka Klasića (HSLS). Naime, Vlada je predložila rok od šest mjeseci a Klasić tražio da se taj rok skrati zbog stanja na tržištu rada i olakšavanja zapošljavanja tražiteljima međunarodne zaštite.
Sve te zakone vladajuća većina izglasala je jednoglasno, sa 77 glasova, bez oporbe koja je napustila sabornicu jer nisu prošle izmjene Zakona o socijalnoj skrbi koje je predložila Anka Mrak Taritaš (GLAS) tražeći da se roditeljima njegovateljima nakon smrti djeteta naknada produlji još šest mjeseci, umjesto da odmah moraju ići na burzu rada.
