Sigurnost od potresa jedan je od ključnih preduvjeta za propisno skladištenje radioaktivnog otpada

Projekt istraživanja potresne opasnosti započeo je još 2014. godine

80

Nuklearna Elektrana Krško za Hrvatsku predstavlja jedan od najznačajnijih i okolišno (ekološki) prihvatljivijih izvora električne energije jer ne stvara emisije koje oštećuju ozonski sloj. Nuklearnim reakcijama koje se koriste u postupku dobivanja električne energije stvaraju se radioaktivni elementi te na taj način nastaje radioaktivni otpad. Međutim, ionizirajuće zračenje u naš život donosi i brojne druge benefite kroz različitu uporabu u medicini i industriji. Republika Hrvatska stoga ima obvezu na tehnološki siguran, okolišno prihvatljiv i organizacijski učinkovit način zbrinuti institucionalni radioaktivni otpad i iskorištene izvore koji su nastali na teritoriju RH, kao i polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada (RAO) nastalog pogonom i razgradnjom NE Krško.

Shodno tome, Fond za financiranje razgradnje NEK ima obvezu osnovati Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, za čiju je uspostavu odabrana lokacija bivše vojarne Čerkezovac. Iako je infrastruktura ove vojarne građena prema najvišim sigurnosnim standardima, izuzetno je važno dodatno analizirati i potvrditi sigurnost lokacije i objekata. Stoga je Fond započeo s opsežnim istraživačkim radovima i analizama u suradnji s najrelevantnijim institucijama. U sklopu istraživačkih radova izradit će se i studija potresne opasnosti. Više o tome su govorili prof. dr. sc. Marijan Herak s Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Voditelj uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, Goran Kukmanović.

Sve počinje od mreže seizmografa i akcelerografa

Projekt istraživanja potresne opasnosti na lokaciji budućeg Centra za zbrinjavanje RAO započeo je još 2014. godine izradom studije potresne opasnosti za šire područje u kojoj su dane preporuke za nastavak seizmoloških i tektonskih istraživanja i mjerenja kao podloge za detaljnije analize za samu lokaciju Centra. Taj se projekt sastoji se od dvije cjeline. Prvi dio se odnosi na postavljanje mreže seizmografa i akcelerografa na lokaciji oko Centra. Drugi dio projekta predstavlja izradu same Studije potresne opasnosti, koja će analizirati sve dostupne podatke, pri čemu će jedan od glavnih produkata studije biti kreiranje realističnih mogućnosti za buduća zbivanja vezana uz potrese.

„Seizmograf i akcelerograf su vrlo slični uređaji, koji rade po istom principu, a razlikuju se po tome što seizmografi mjere brzinu gibanja tla, dok akcelerografi mjere ubrzanje gibanja tla. Pomoću ovih uređaja možemo zapisati potrese koji će se dogoditi na određenom području nakon njihova postavljanja. Pritom je važno da u okolici lokacije koju istražujemo postoje barem po tri seizmografa jer tada možemo precizno odrediti žarište potresa koji smo zapisali. U ovom slučaju je to izuzetno važno jer ćemo na ovaj način moći zabilježiti i vrlo male potrese, koje čak nitko neće ni osjetiti te na taj način odrediti koji su rasjedi u okolici lokacije aktivni. S druge strane, akcelerografi mjere ubrzanje gibanja tla, koje je u vezi sa silom koja će djelovati na neki objekt, zbog čega je apsolutno nužno da objekti ovakve vrste na samoj lokaciji imaju akcelerograf koji će zapisati točno što se dogodilo. Na taj način ćemo zapravo dobiti uvid u to je li bilo opasnosti za lokaciju i kakva su osciliranja tla na lokaciji“, pojasnio je prof. dr. sc. Marijan Herak. Kako se g. Kukmanović nadovezao, na lokaciji se trenutno nalaze po jedan seizmograf i akcelerograf, a u planu je postavljanje još dva seizmografa i jednog akcelerografa.

Praksa koja na zapadu predstavlja zlatni standard

Studije potresne opasnosti su praksa koja na zapadu predstavljaju zlatni standard prilikom uspostave ovakvih objekata. Štoviše, sva prikupljena saznanja u ovakvim studijima uvelike definiraju kvalitetu, sigurnost i otpornost svih objekata koji će se graditi na području budućeg Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Više o tome je govorio i voditelj cijelog projekta, g. Goran Kukmanović.

„Plan za izradu ove Studije postojao je i prije nedavnih potresa, no za nju je bila potrebna kvalitetna mreža seizmološke opreme. Upravo iz tog razloga trenutno radimo na postavljanju seizmografa i akcelerografa, a podaci dobiveni ovom Studijom koristit će se pri projektiranju infrastrukture, ali i pri izradi Studije utjecaja na okoliš te kod sigurnosnih studija. Sigurnost kod ovakvih objekata se uvijek postiže konzervativnim pristupom, što znači da se na svaku procjenu odgovara još višim mjerama sigurnosti. Primjerice, ako je procijenjeno da najsnažniji potres na lokaciji može biti do sedam stupnjeva, konstrukcije će se graditi da mogu izdržati i puno više“, ističe g. Kukmanović. Nedvojbeno je kako ovakva praksa predstavlja ključan preduvjet za maksimalnu zaštitu ljudi i okoliša, no isto tako ujedno i dokazuje kako se uspostava Centra provodi po uzoru na najbolje svjetske prakse, a sve s ciljem beskompromisne kvalitete i sigurnosti.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime