U Hrvatskom domu u Hrvatskoj Dubici 28. rujna je održan stručni skup „Opstanak na Banovini“ koji je organizirala Lokalna akcijska grupa Una.
Skup, kojem je nazočio i sisački biskup Vlado Košić te sisačko – moslavački župan Ivo Žinić, otvorila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.
Teme obrađene na skupu su bile: Banovina-povijest i sadašnjost, Vizija budućnosti Banovine, Procesi razvoja nerazvijenih područja, Socijalni problemi i socijalno planiranje na području CZSS Hrvatska Kostajnica, Turizam kao čimbenik integralnog razvoja Banovine, Razvoj poljoprivrede/stočarstva, Što učiniti s praznim kućama i naseljima na Banovini? Iskustva i strategije za područja s velikim brojem praznih građevina te Europski strukturni i investicijski fondovi u funkciji integriranog lokalnog ruralnog razvoja.
Župan Žinić je ustvrdio kako su svjesni problema koji muče žitelje ovog područja. Istaknuo je kako je na skupu rečeno da je taj kraj najsiromašniji, no on je poručio kako možda i jest siromašan, ali kako su ljudi ovdje bogati.
“Ovo područje ima velike mogućnosti za razvoj poljoprivrede i turizma. No to ne ovisi samo o lokalnoj zajednici i o ljudima koji ovdje žive. To je daleko širi problem i vjerojatno će trebati desetci godina da se neke stvari promijene. Što se tiče poljoprivredne proizvodnje, mi ne možemo biti konkurentni kvantitetom, ali možemo kvalitetom. Kroz županijske projekte nastojimo to usmjeriti. Jedan od projekata je nastavak priče Kupujmo lokalno te gradnja agro – tehnološkog centra koji bi otkupljivao proizvode. Planiramo u nekoliko godina poljoprivrednicima dodijeliti tisuću plastenika. Puno je novca izgubljeno kroz različite poticaje, a nije ostvaren pravi rezultat. Od poljoprivrede se može živjeti i imamo dobrih primjera. Vjerujem da je to jedna od mogućnosti da ljude zadržimo na ovom području, ali i da ih vratimo”, kazao je Žinić.
“Demografska situacija u Republici Hrvatskoj je zabrinjavajuća, no još uvijek nije kasno da osim države sačuvamo i narod”, istaknula je Petir ovom prigodom. Govoreći o problemu demografskog sloma ruralnog prostora, posebice Banovine i ulaganjima u deprivirana, slabije razvijena područja, Petir je rekla kako je Vlada Republike Hrvatske u svoj Program rada uvrstila „Projekt Banovina“ kako bi se pomoglo razvoju toga kraja. Istaknula je da će Republici Hrvatskoj u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a 2021. – 2027. na raspolaganju biti oko 9 milijardi eura za Kohezijsku politiku i 4,5 milijardi eura za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ulaganja koja se, u smjeru nadležnosti općina gradova i županija planiraju, vezana su uz projekte koji će se birati na temelju spremnosti za provedbu, a vezana su uz investicije u ključnu lokalnu infrastrukturu kao što su pristup zdravstvenoj skrbi, skrbi za djecu i obrazovanje, i lokalne usluge – poštanski uredi, knjižnice i prijevoz, kazala je Petir.
Od sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru financijske perspektive 2014. – 2020. do sada je na području Sisačko-moslavačke županije ukupno ugovoreno projekata za 2,33 milijarde kuna. Uz navedeno, iz Državnog proračuna ukupno je izdvojeno 114,3 milijuna kuna, a u okviru europske teritorijalne suradnje ugovoreno je projekata u vrijednosti od 5,5 milijuna kuna.
Petir smatra da su sva ta financijska sredstva novi tračak nade za Hrvatsku koja kao i cijela Europa proživljava vrhunac demografske zime, no sam novac po sebi nije dovoljan da bi regije poput Banovine opstale i da bi se potaknula demografska obnova u Hrvatskoj. – Kao političari, imamo odgovornost prema našim građanima kreirati takve politike gdje će svako ljudsko biće biti u središtu svake politike, istaknula je Petir napominjući da više ljudi podrazumijeva više genijalnosti, više talenata, više inovacija i više svega dobrog.
“U Republici Hrvatskoj potrebno je utvrditi prioritete, osmisliti mjere i provesti strukturne reforme kako bi vratili iseljene Hrvate, a kroz jasnu, ciljanu i strateški postavljenu demografsku, populacijsku, stambenu i poreznu politiku potrebno je podržati mlade obitelji u njihovoj otvorenosti prema životu”, rekla je Petir, pozvavši na daljnju raspravu o ovom problematici i izrazivši podršku inicijativima koje mogu utjecati na povratak i ostanak stanovništva na hrvatskom selu.
Demografska pitanja u nadležnosti su država članica i na njih se najbolje može odgovoriti na lokalnoj i regionalnoj razini, no Europska komisija se, između ostalog i na poticaj Hrvatske uključila u rješavanje ovog problema i pripremila Izvješće o utjecaju demografskih promjena. Uz navedeno očekuje se objava Zelene knjige o starenju i dugoročne strategije Unije za ruralna područja. Ove dvije inicijative trebale bi ponuditi rješenja za probleme starenja europskog stanovništva i fenomen opadanja stanovništva u brojnim regijama EU. Problem starenja stanovništva, opadanja broja stanovnika i fenomen iseljavanja iz ruralnih područja uz smanjenje ulaganja u infrastrukturu i usluge na ruralnim područjima gorući su problemi na koje se na razini Unije odgovorilo pokretanjem spomenutih inicijativa.
Na skupu su sudjelovali i stručnjaci iz područja demografije, sociologije, etnologije, ekonomije, poljoprivrede i ruralnog razvoja s ciljem dobivanja smjernica za najbolje moguće korištenje razvojnih potencijala održivog razvoja Banovine.
