Znanstvenici iz Kine koji proučavaju porijeklo epidemije novoga koronavirusa kažu da su otkrili dva glavna soja koji mogu prouzročiti infekciju.
Preliminarno istraživanje upućuje na to da je agresivniji soj novog koronavirusa koji se povezuje s izbijanjem bolesti u Wuhanu, čini oko 70 posto analiziranih uzoraka, dok ih je 30 posto povezano s manje agresivnim tipom virusa.
“Naše otkriće govori u prilog hitnoj potrebi provedbe novih sveobuhvatnih studija u sklopu kojih će se kombinirati genomski i epidemiološki podaci uz grafičku evidenciju kliničkih simptoma bolesnika zaraženih novim koronavirusom 2019. (COVID-19)”, kazali su kineski znanstvenici.
Kineski stručnjaci utvrdili su da je prosječno vrijeme inkubacije za novi koronavirus pet do sedam, a najviše 14 dana.
Koronavirus spada skupini RNA virusa koji su do sada dva puta zabilježeni u povijesti, a riječ je o SARS-u i MERS-i.
Je li bilo i drugih koronavirusa?
Teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) uzrokovani su koronavirusima koji su poticali od životinja. 2002. godine SARS se gotovo neometano proširio u 37 zemalja, uzrokujući globalnu paniku, zarazivši više od 8.000 ljudi i ubivši više od 750. Čini se da se MERS teže prenosi s čovjeka na čovjeka, ali je imao veću smrtnost, ubivši 35% od oko 2.500 ljudi koji su zaraženi, donosi The Guardian.
Ipak, novi koronavirus se u dva aspekta razlikuje od SARS-a i MERS-a.
Prvo, lakše se širi u javnosti. U manje od tri mjeseca dosegao je više od 60 zemalja i teritorija.
Drugo, manje je smrtonosan. U sveobuhvatnoj studiji od 44.672 potvrđena slučaja koronavirusa u kontinentalnoj Kini, umrlo je 1.023 osobe, objavili su istraživači iz kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u časopisu American American Assn. To rezultira stopom smrtnosti od 2,3%, navodi se u studiji.
Stopa smrtnosti od SARS-a iznosila je oko 9,6%, a stopa smrtnosti za MERS-a 34,4%. Stopa smrtnosti Covid-19 pak iznosi značajno manje, oko 2%, no ipak daleko više od sezonske gripe (0,1%) s kojom se često uspoređuje.
Kako se prenosi?
Stručnjaci su dosad otkrili da se prenosi kapljičnim putem, odnosno kihanjem, kašljanjem, nepranjem ruku nakon diranja usta ili nosa.
Pod najvećim rizikom su osobe slabijeg imuniteta, dakle starija populacija koja boluje od kroničnih bolesti poput hipertenzije ili dijabetesa te onkološki pacijenti.
Simptomi:
- povišena temperatura
- suhi kašalj
- slabost
- gubitak daha
- bol u mišićima i zglobovima
Prevencija: