Svjetska banka ažurirala je u četvrtak svoje proljetne prognoze uslijed pandemije koronavirusa, pa tako procjenjuje da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine pasti 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti iznad 9 posto.
“Negativna kretanja s početka godine značajno su izmijenila izglede za 2020. godinu. Nakon što je u 2019. konačno dosegnula razinu BDP-a prije krize 2008. godine, Hrvatska je na putu duboke recesije. Globalna pandemija Covida-19 rezultirala je zatvaranjem mnogih država diljem svijeta te bi mogla rezultirati smanjivanjem hrvatskog BDP-a ove godine za 6,2 posto”, ističe se u ažuriranim prognozama Svjetske banke, objavljenim u četvrtak.
Kako procjenjuju, hrvatski turizam i izvoz roba bit će teško pogođeni, s obzirom na zabrane putovanja i usporavanje aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima, prije svega u Italiji, ali i u ostatku eurozone.
I posljedice na tržište rada mogle bi biti teške, smatraju. Zamjećuju i da su se radnici koji su privremeno radili u inozemstvu počeli vraćati u Hrvatsku, što pritišće stopu nezaposlenosti, koja bi mogla porasti ove godine iznad 9 posto. U veljači je ta stopa, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 8,3 posto.
Svjetska banka navodi i da je Vlada pripremila paket privremenih mjera za pomoć gospodarstvu, čiji bi iznos potencijalno mogao doseći gotovo 8 posto BDP-a.
Očekuju da bi ove godine deficit proračuna mogao dosegnuti 8 posto BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto BDP-a. Usporedbe radi, Hrvatska u posljednje tri godine bilježi proračunski suficit, dok je udjel javnog duga na kraju prošle godine smanjen na 73,2 posto.
U Svjetskoj banci pretpostavljaju da će pandemijska kriza do sredine godine postupno nestati, što bi moglo dovesti do oporavka u 2021. i 2022. godini, a procjenjuju da bi u 2021. hrvatski BDP mogao porasti za 4,6 posto.
Očekuju i da će se smanjiti fiskalni deficit, s ukidanjem mjera pomoći i ubrzavanjem gospodarskog rasta, no bez dodatne konsolidacije, deficit će ostati na visokim razinama. U Svjetskoj banci procjenjuju da će proračunski deficit u 2021. biti 6,4 posto.
U Svjetskoj banci ističu i da bi ova kriza mogla predstavljati priliku da se promjeni hrvatski model rasta i fokusira se na povećanje otpornosti na vanjske šokove te da podigne potencijal rasta.
Zdravstvo, socijala i potpora poduzećima ključni za očuvanje kvalitete života
U izvješću o gospodarskim kretanjima za proljeće 2020. u Europi i središnjoj Aziji, Svjetska banka navodi da su odlučne mjere javne politike usmjerene na ulaganja u sustave zdravstvene skrbi i socijalne zaštite građanima, osobito najranjivijima, uz potporu privatnom sektoru, ključne za ublažavanje učinaka pandemije koronavirusa.
Kako se ističe, zemlje u toj regiji mogu održavati gospodarsku aktivnost pružanjem potpore privatnom sektoru u obliku privremenih kredita za poduzeća te smanjenjem ili odgodom plaćanja poreza. Ciljane državne subvencije mogle bi znatno pomoći pogođenim malim i srednjim poduzećima, ističu.
“Tijekom ovih iznimno teških vremena donositelji odluka moraju djelovati odlučno. Potrebno je djelovati žurno kako bi se ojačali zdravstveni sustavi i sustavi socijalne zaštite, pružila potpora privatnom sektoru te očuvali financijska stabilnost i povjerenje jer je sve to ključno za živote ljudi”, kaže Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.
Projekcije posljedica pandemije virusa COVID-19 na gospodarstvo u velikoj su mjeri nesigurne, pa su u izvješću navedene simulacije koje prikazuju različite stope gospodarskog pada, a temelje se na podacima koji su bili dostupni do 20. ožujka ove godine.
Scenariji upućuju na to da će zbog pandemije uzrokovane koronavirusom u 2020. rast u Europi i središnjoj Aziji zamijeniti recesija, uz pad u rasponu od 4,4 do 2,8 posto, prije oporavka u 2021. potaknutog uvođenjem mjera javne politike, postupnim oporavkom cijena roba u svijetu i jačanjem trgovine.
„Održavanje razmaka među ljudima te zatvaranje škola i poduzeća koja nisu prijeko potrebna nužne su mjere za suzbijanje širenja pandemije i spašavanje života. Istodobno, cilj javnih politika mora biti smanjenje gospodarskih troškova tih mjera te osiguranje brzog, i izbjegavanje produljenog, oporavka nakon završetka pandemije”, navodi Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.
Mjere potpore, kao što su novčana pomoć ili subvencije u zdravstvu za pomoć ranjivim osobama i obiteljima te privremeni krediti i porezne olakšice za poduzeća, bit će ključne za ublažavanje gospodarskog pada i očuvanje radnih mjesta, navodi se u izvješću.
Grupa Svjetske banke poduzima brze sveobuhvatne mjere kako bi državama u razvoju pomogla poboljšati odgovor na pandemiju, povećati kontrolu bolesti, unaprijediti javnozdravstvene intervencije i privatnom sektoru pomoći da nastavi poslovati i zadrži radna mjesta. Tijekom sljedećih 15 mjeseci državama će pružiti financijsku potporu u iznosu od 160 milijardi dolara kako bi im pomogla u zaštiti siromašnih i ranjivih, u potpori poduzećima i poticanju gospodarskog oporavka, navodi se u izvješću.
