Tribina o znanstvenim aspektima uporabe konoplje

108

Na interdisciplinarnarnoj tribini “Medicinski, socijalni i etički aspekti uporabe konoplje” u utorak se na zagrebačkom Filozofskom fakultetu vodila rasprava o pozitivnim i negativnim svojstvima kanabisa i pitanju kako regulirati uzgoj te biljke u Hrvatskoj, dopustiti uzgoj licenciranim pojedincima, ili pak institucijama poput Agronomskog fakulteta.

Saša Bajilo, član udruge Povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske konoplje u medicinske svrhe, obrazložio je povijesni razvoj kanabisa i njegovoj ljekovitosti. Naglašavajući kako su sintetički proizvedeni lijekovi jedno, a biljka kao dar prirode “Boga” ili “univerzuma“ drugo.

Prema nekim procjenama u Hrvatsku se uvozi oko 10 tona kanabisa godišnje, kazao je Bajilo. Nutricionistička istraživanja konopljinih sjemenki, dodaje, govore da nemaju premca u hranjivosti, sadrže antioksidanse, bjelančevine, karotene, fitosterole, fosfolipide, minerale, jedan su od najvećih izvora proteina u prirodi. Izvor su vitamina, bjelančevina i aminokiseline, a blagotvorna su za liječenje epilipsije, multipla skleroze i drugih bolesti.

VEZANE VIJESTI
NOVSKA U kući pronađena droga, na vrtu uzgajao 11 vrsti konoplje

Analize su pokazale i visoki ekonomski potencijal koji pruža proizvodnja konoplje. Uzgajanje konoplje kao i prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova u svijetu, do 20. stoljeća bila je najisplativiji usjev na tržištu. Koristi se kao hrana, lijek, miris, energent, gradivni i odjevni materijal, stočna hrana, za industrijske proizvode, kao i ‘uživanje’. Ekološki održiva konoplja ne zahtijeva herbicide i pesticide kod uzgoja, stvara humus, čisti tlo i upija velike količine ugljika iz atmosfere, istaknuto je na tribini.

Tihana Petrović Leš s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, predstavila je važnost konoplje za izgradnju hrvatskog nacionalnog identiteta. Narodne nošnje, njihova izrada i značenje, ističe, bitni su za hrvatsku tradiciju, a ujedno sudjeluju u izgradnji lokalnih identiteta. Tradicija upotrebe konoplje u Hrvatsku dolazi iz srednje Europe. Biljka raste čak do 2.5 metara i zbog teškog procesa obrade, taj su posao radili i muškarci, tkalci. Smanjenom proizvodnjom narodnih nošnji, od kudelje su se više pravile prostirke, vreće za različite namjene… Imala je kudelja svoje magijske i simboličke moći, prema narodnim običajima na poklade “skakalo se u vis” uz uzvik “neka ti konoplja bude i viša, za dobru godinu”. Posljednji dijelovi strojeva za obradu konoplje prodani su 2006. godine, a Baranja svoju tradiciju obrade čuva do 1960-ih.

VEZANE VIJESTI
BRESTOVAC: Gori najveći džoint u Hrvatskoj!

Kustosica Etnografskog muzeja Gordana Viljetić svoje izlaganje usmjerila je prema narodnoj medicini. U tzv. ljekarušama za ljude i životinje u koje su se stoljećima zapisivali narodni lijekovi, a najviše ih je sačuvano iz 19. i 20. stoljeća, spominju se “izvorne recepture” i blagotvorna svojstva konoplje za kožne i crijevne bolesti, opekline, za uho, kašalj, grčeve, srce, za zmijski ugriz ili bolesnu stoku. Spominje se konoplja i kao apotropej pa ako njome vežemo djetetu pupkovinu ‘bit će zdravo’. I životinje prepoznaju tu biljku, jer postoje svjedočanstva da jeleni kopaju konopljino korijenje ukoliko imaju otvorene rane, rekla je Viljetić.

VEZANE VIJESTI
Dvije godine zatvora Huanitu Luksetiću zbog uzgoja marihuane, predsjednica objavila da će ga pomilovati

Slavko Sakoman iz Povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabinoida u medicinske svrhe, objasnio je koje su medicinske indikacije za korištenje ove biljke. U kanabisu se kriju brojni sastojci, poznati su samo neki, o drugim spojevima imamo vrlo malo znanje. Štetnim posljedicama konzumacije kanabisa možemo navesti bolesti kao depresija, paranoja, shizofrenija, PTSP, psihotični poremećaji, paranoidna psihoza i slično za što može biti slučaj kod svakog prekomjernog korištenja lijekova. Konoplja je dobar antibiotik, navodi.(Hina)

Foto: FaH

Loading...

OSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here