Prošlo je točno 900 dana od zagrebačkog potresa, a grad se tek počinje “zagrijavati” za obnovu, piše Jutarnji list, navodeći da je obnovljeno samo osam stambenih zgrada, a za pet je ugovoren izvođač radova.
Samoobnova je u tijeku na 30 stambenih zgrada, za što je do sada isplaćeno ukupno 20,6 milijuna kuna. Potpuno su uklonjene 23 obiteljske kuće, ugovoreno je rušenje još sedam njih, a Fond za obnovu očekuje da će se do kraja mjeseca sklopiti još 20 ugovora za rušenje.
Građani su ogorčeni jer je to, uvjereni su, presporo da bi život normalno krenuo dalje. Grad je pun skela, a povjerenje ne ulijevaju ni one zgrade u centru koje nisu okružene daskama i željezom. Svaki jači vjetar mogao bi značiti žbuku na kolniku i opasnost za pješake, kojih upravo u najstarijem dijelu grada ima najviše.
Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet u travnju je na Radio Sljemenu poručio da “Zagreb do ljeta postaje veliko gradilište kada je riječ o obnovi zgrada stradalih od potresa”. Stiže i jesen, ali to se i dalje nije dogodilo.
Spori tempo obnove djelomično se može objasniti velikim brojem predmeta/zahtjeva, složenim i dugotrajnim procesima projektiranja te provođenja javne nabave, kao i divljanjem cijena građevinskog materijala – objasnio je Korlaet za Jutarnji list.
Doduše, obnovom javnih zgrada u Gradu su zadovoljni. Obnovljene su zgrade nekih škola, pri kraju je obnova kazališta Gavella, u punom jeku su i radovi na Hrvatskom prirodoslovno muzeju, a naglašavaju da gradska uprava nastoji povući što više sredstva iz Fonda solidarnosti.
Privatne su zgrade, pak, sasvim drugačija priča, piše novinarka Jutarnjeg lista Karla Zupičić.
