Hrvatska Kostajnica je danas obilježila 27.obljetnicu proboja velikosrpskog okruženja u početku Domovinskog rata.
Naime, 12. rujna 1991. u večernjim satima 117 hrvatskih branitelja i civila odbilo se predati jugo-srpskom agresoru krenuvši u proboj iz opkoljenoga grada kroz velikosrpske položaje, preko naselja Rosulje i Slabinja, cestom Hrvatska Kostajnica-Hrvatska Dubica, uz rijeku Unu.
U spomen na 27. obljetnicu proboja iz Hrvatske Kostajnice u tamošnjoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog služena je Sveta misi za poginule i nestale hrvatske branitelje, a nakon toga su izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće kod Spomen ploče proboja u Hrvatskoj Kostajnici.
U povjesnici Domovinskog rata ostala su poznata dva velika proboja hrvatskih branitelja i civila iz opkoljenih gradova pred padom. Najčuveniji je proboj niza skupina iz Vukovara u studenome 1991. godine. Drugi proboj je onaj iz Hrvatske Kostajnice prema Hrvatskoj Dubici.
Nažalost, o ovome događaju do danas je malo pisano i istraživano, dok dostupnih dokumenata gotovo i nema. Agonija opsade Hrvatske Kostajnice počela je još 26. lipnja 1991. godine.
Prema riječima sudionika rata u Hrvatskoj Kostajnici, ona je padala dva puta. Prvi put krajem srpnja, 1991. godine pod nejasnim okolnostima, kada je već za dan, dva vraćena pod kontrolu hrvatske vojske.
Njezin konačan pad dogodio se 12. rujna kada je prvo palo brdo ”Djed” na kojem je tada zarobljeno oko 60 branitelja, što iz policije, što iz Zbora narodne garde. Paralelno s ovim zbivanjem, u ranim večernjim satima oko 300 branitelja, stiješnjeno sa svih strana bilo je prisiljeno prijeći u Bosansku Kostajnicu gdje su predali oružje. Branitelji iz Hrvatske Kostajnice su, međutim, prethodno pobijeni.
Grad je te 1991. godine dva mjeseca branio granice Hrvatske na Uni, istaknuo je gradonačelnik Grada Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan, a sam pad grada zapamćen je kao velika tragedija o kojoj je uvijek teško govoriti:”Danas kad imamo veliki odlazak mladih iz Hrvatske moramo probati zadržati ih , pokazati im kako da jedan na drugoga pazi te kako da jedan drugome pomogne jer trebamo ići naprijed prema boljoj budućnosti i čuvati našu granicu uz koju živimo, kao što su je čuvali naši branitelji”.
Kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, na obilježavanju je nazočio posebni savjetnik za branitelje Ante Deur koji je naglasio kako se radi na pronalasku svih tijela nestalih osoba na ovom području: ” Predsjednica i vrhovna zapovjednica hrvatske vojske od prvog dana preuzimanja svoga mandata brine o nestalim braniteljima. U ovoj županiji jako je puno nestalih i ubijenih civila i vojske, nažalost. Mi kao institucija Republike Hrvatske moramo napraviti sve i dati maksimum od sebe da se pokuša naći svako nestalo tijelo”.
Hrvatska Kostajnica doživjela je sudbinu poput drugih okupiranih mjesta i gradova, a nemilosrdni činovi neprijatelja govore o velikoj mržnji prema hrvatskom narodu, prisjetio se župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić: “Kao župan pročitao sam sve materijale vezane za ovu tragediju i slušao razne priče o tadašnjem danu. Hrvatska Kostajnica je bila potpuno opkoljena, 300-tinjak branitelja koji su ostali braniti Hrvatsku Kostajnicu nije imala pravu informaciju i nisu mogli zbrinuti ranjenike. Razmatralo se na razne načine kako naći izlaz ili se predati. Svako je tada pokušao napraviti kako je mislio da je ispravno te nikome ne treba zamjerati ako se predao ili ako je krenuo u proboj. Najveće čestitke bi uputio braniteljima koji su krenuli u proboj, na hrabrosti i odlučnosti. Neki od branitelja i stanovnika koji su krenuli u proboj uspjeli su se spasiti, oni koji su se predali bili su odmah pogubljeni. To nam govori koliko je postojalo mržnje od strane neprijatelja da se uništi sve što je bilo hrvatsko i katoličko”.
Predsjednik HVIDRA-e Hrvatske Kostajnice Miroslav Ivezić jedan je od sudionika tog tragičnog proboja kojeg se uvijek s tugom prisjeća:
“U proboj nas je krenuo 130, najviše je bilo civila među kojima i mnoštvo staraca. Na proboju prema Hrvatskoj Dubici uspjeli smo zaustaviti kombi i potjerati mlade iz njega, a nemoćne starce utrpati da ih se vozi . Mi, branitelji, išli smo pješke ispred njih na udaljenosti od 500-tinjak metara i tako u koloni smo uspjeli stići iza ponoći u Hrvatsku Dubicu”.
Nakon službenog dijela obraćanja gostiju pokraj spomen ploče, zajedničku molitvu za sve poginule i nestale hrvatske branitelje predvodio je fra Stjepan Jambrošić iz kostajničke Župe sv. Nikole biskupa.
[srizonfbalbum id=2188]