Udruga Crne Mambe, Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Udruga U ime obitelji i još pet braniteljskih udruga pokrenuli su danas pred Ustavnim sudom postupak o novom Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) koji udovice, roditelji i djecu poginulih hrvatskih branitelja, te hrvatske ratne vojne invalide tretira drukčije od drugih korisnika mirovina (npr. pripadnika bivše JNA ili sudionika Narodnooslobodilačkog rata – NOR), navode u priopćenju poslanom medijima.
„Želimo javnosti ukazati na diskriminaciju prema populaciji hrvatskih stradalnika te upozoriti predstavnike javne vlasti da ZOMO nejednako tretira stradalnike i branitelje Domovinskog rata u usporedbi s pripadnicima JNA”, rekao je član Upravnog odbora U ime obitelji Krešimir Planinić te dodao kako je cilj izjednačiti prava hrvatskih branitelja sa svim skupinama koje su po posebnim propisima dobile mirovine.
“Pet je ključnih povreda ustavnih načela počinjenih prilikom donošenja odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju. Prvo je načelo zabrane retroaktivnosti. Drugo je povreda ustavnih načela koja se odnosi na diskriminaciju branitelja odnosno ciljane skupine u odnosu na pripadnike hrvatske domovinske vojske mobilizirane u razdoblju od 1941. do 1945., sudionike Narodnooslobodilačkog rata i vojne osiguranike bivše JNA. Treća povreda, ustavnih načela odnosi se na diskriminaciju branitelja u odnosu na radnike korisnike invalidske mirovine”, istaknuo je Dražen Lančić, član odvjetničkog tima dodavši kako je povrijeđeno i ustavno načelo – načelo posebne zaštite hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja koji uživaju posebnu ustavnu zaštitu.
Rozalija Bartolić, predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije, istaknula je kako ovakvim zakonskim rješenjima proizlazi da je udovica umrlog bivšeg pripadnika JNA cca 120% vrijednija od udovice poginulog hrvatskog branitelja, a tako je i bivši pripadnik NOR-a isto tako preko 100% vrijedniji od hrvatskog ratnog vojnog invalida”.
Bivšim pripadnicima JNA, temeljem odredaba članka 185. ZOMO, određen je izuzetno povoljan način novog određivanja mirovine na temelju obračuna plaća od 1970. godine, te su njihove mirovine narasle od 10 do 30 posto. S druge strane, umirovljenim hrvatskim braniteljima i cjelokupnoj hrvatskoj populaciji koja je sudjelovala u obrani suvereniteta RH temeljem novog ZOMO-a retroaktivno se oduzima beneficirani radni staž u periodu od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. godine s izgovorom da RH nije braniteljima koji su imali pravo na beneficirani staž prema Zakonu o obrani uplaćivala doprinose.
ZOMO hrvatskim stradalnicima razdvaja mirovinu na opći i posebni dio ne priznajujći im upisani i obračunati staž i dodatno Vlada RH svojevoljno odlučuje o visini posebnog dijela mirovine.
Ušteda u državnom proračunu i smanjenje mirovina išla je samo na račun hrvatskih branitelja istaknuo je Guido Hornik, umirovljeni pripadnik Hrvatske vojske u činu bojnika od 2001. Pripadnik 1 Gardijske brigade, 67 Bojne VP i od 1993. operativni djelatnik SIS-a. „Temeljem novih Zakonskih propisa jedino tko je mogao dobiti povećanje su bivši pripadnici JNA temeljem čl.185 i Udovice umrlih pripadnika JNA temeljem čl.80 st.13 zbog podizanja faktora izračuna kao jedinoj od svih 13 grupacija povlaštenih mirovina. Dok su nama prava smanjivana i mirovine razdvajane” zaključio je.
U vrijeme vlade Ivice Račana je zbog izmijene Zakona o obrani bio prisiljen otići u mirovinu:
“Odgovorno tvrdim da je 80 posto branitelja u mirovinu rano otišlo zato jer su napravili takav zakon. Današnji SDP u članku 25. opet kaže da je radni staž jedini uvjet naše mirovine – 2000. godine su nam oduzeli mogućnost rada, a danas nam kroz isti taj zakon, taj staž uračunavaju da bi nam smanjili mirovine”, naglasio je Hornik.
Javnu raspravu o novom ZOMO-u zakonodavac je provodio svega 15 dana nakon internetskog objavljivanja u razdoblju od 3. do 18. listopada 2013. godine čime je narušeno ustavno pravo na obaviještenost (čl. 38., st. 4. Ustava RH) i odredba Zakona o pravu na pristup informacijama (čl.11 st.2) koji ih obvezuje na 30 dana provođenja javne rasprave. Uz sve to, u samoj javnoj raspravi prikazani su jedni koeficijenti za obračun mirovina i definicije, usvojeni tekst ZOMO-a je izmijenjen bez posebne rasprave i demokratske metode kojom bi bilo moguće reagirati na takvu nepravilnost, zaključio je Anđelko Vižintin, poručnik u mirovini, posljednje dvije godine tajnik Udruge “Crne Mambe”.
Crne Mambe upozoravaju!
Napiši komentar