Prije 80 godina, 22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica pokraj Siska osnovan je Prvi sisački partizanski odred, prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe.
U Spomen-parku Brezovica brojna izaslanstva su položila vijence, a svečanost obilježavanja prvi je put organizirala Vlada.
Uzvanike je prvi pozdravio predsjednik SABA-e Franjo Habulin:
“Sa zadovoljstvom konstatiram da se ovo obilježavanje odvija u organizaciji Vlade RH, ali nije dobro da nam je trebalo punih 30 godina da bi se sjetila kako je njezina dužnost sve datume vezane uz antifašističku borbu tretirati kao državne praznike. Još uvijek je na snazi Ustav u kojem stoji da je Republika Hrvatska zasnovana i na temeljima antifašizma, a nasuprot NDH. I nadam se da to nikada neće biti promijenjeno. Ako je to tako, a Ustav kaže da jeste, onda se mora poštivati ono što je zapisano u tom temeljnom dokumentu ne samo riječima nego i djelima.”
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Krunoslav Katičić čestitao je prisutnima Dan antifašističke borbe:
“Uloga antifašističkog pokreta u Hrvatskoj bila je od velike povijesne važnosti u stvaranju demokratske Hrvatske i zato taj dan ima posebnu važnost za čitavu Hrvatsku, to su riječi prvog hrvatskog predsjednika. Danas smo ovdje kako bi se poklonili toj odlučnosti i hrabrosti koju je Hrvatska iskazala u borbi protiv najstrašnije ideologije u povijesti čovječanstva. Hrvatska se našla na strani pobjedničke antifašističke koalicije i dio je te povijesti na koju moramo biti ponosni, kao i zbog toga što je s antifašističkim pokretom Hrvatska u svoje krilo vratila Istru, Rijeku, Zadar i otoke. Stečevine antifašizma upisane u odluke ZAVNOH-a te političko ustavne osnove jugoslavenske federacije kao zajednice ravnopravnih naroda s pravom na samoodređenje dale su nam pravne pretpostavke za izlaz iz Jugoslavije i za proglašenje neovisnosti.”
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je da je od ove godine Vlada nositelj organizacije Dana antifašističke borbe i tako će biti i u budućnosti:
“Do kraja 1941. partizanski pokret u Hrvatskoj, kojemu su se pridružili i brojni hrvatski Srbi, dosegao je 7.000 pripadnika.
Već u proljeće 1943. ovladao je najvećim dijelom Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, što je dovelo do osnivanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, koje je, nasuprot NDH, postalo najviše političko tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj, i kojeg je suvremena Hrvatska nasljednica.
ZAVNOH-om, kojemu je na čelu bio Vladimir Nazor, ponovno su tada postavljeni temelji hrvatske samobitnosti, koja je učvršćena u poratnim republičkim ustavima.
To je kasnije omogućilo da na prvim slobodnim izborima 1990. bude demokratski potvrđena suverenost Republike Hrvatske koja je konačno i obranjena u Domovinskom ratu. ”
Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je da je istina voda duboka i nikoga ne bi trebala uvrijediti, ali može zaboljeti:
“Međutim, u ovoj našoj istini nema ničega bolnog, ona je u stvari lijepa. Teška, krvava, ali lijepa. Hrvatska nije bila na strani pobjednika. Hrvatska je bila na strani istine i dobra. Većina hrvatskog naroda, većina ljudi u Hrvatskoj, i Srba u tom ratu. Velika većina. Jer isticati cijelo vrijeme da smo bili winneri, pobjednici, a ne loseri, je lutrijski pogled na život i sudbinu. To znači da smo mogli izgubiti, da je, recimo, Osovina dobila rat. Bi li to naš otpor činilo manje vrijednim?”
Milanović je obraćanje završio riječima Franje Tuđmana, podsjetivši da je, kada je umro Vlado Janić Capo 1991. godine, dva dana nakon ubojstva naših dečki u Borovom Selu, Tuđman poslao telegram i među ostalim riječima napisao da je njegov put, njegov primjer, primjer nacionalnog, ljudskog i političkog poštenja. Sjećajmo se tog poštenja, zaključio je Milanović.
Obilježbi su prisustvovali i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade Boris Milošević, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, bivši predsjednici Stipe Mesić i Ivo Josipović te brojni drugi visoki uzvanici.