Na Trgovačkom sudu u Zagrebu, na kojem se vode dvije trećine svih trgovačkih predmeta u Hrvatskoj, kažu da je zbog štrajka službenika i namještenika u pravosuđu “poslovanje suda onemogućeno te je vjerojatno oštećeno više tisuća poslovnih subjekata”, piše Jutarnji list.
“Šteta će se po pitanju visine naknadno utvrditi, ali je sve osim nastavka normalnog poslovanja sudova neodrživo. Ustavno pravo stranaka na primjenu prava u konkretnom slučaju od strane neovisnog suda je ugroženo. Konkurentnost RH je sa svakim satom trajanja štrajka manja”, ističe se u odgovoru Jutarnjem listu Trgovačkog suda u Zagrebu s kojega upozoravaju da štrajk koji je ušao u osmi tjedan onemogućava redovno poslovanje suda.
Konkretne iznose štete koje trpe građani i gospodarstvo zbog paralize sudova zasad nitko ne može procjenjivati, ali u lipnju je na zagrebačkom Trgovačkom sudu riješeno otprilike 5000 predmeta manje od lanjskog prosjeka u istom mjesecu. Pritom su provedeni, u najvećem dijelu, hitni postupci u kojima nastaje izravna ili neizravna šteta za konkretne stranke, državni proračun i društvo u cjelini.
Upisi u sudski registar zbog štrajka sudskih službenika praktično su nemogući. “Predmeti sudskog registra vode se u informatičkom programu IN 2 koji ne omogućava automatsku dodjelu spisa sucima. Službenici obrađuju predmete u pripremi i bez njihovog nužnog postupanja nije moguće pristupiti odlučivanju. Nespojiv je zakoniti štrajk i redovito poslovanje”, kažu na sudu na kojemu su do 14. srpnja svi službenici i namještenici, njih 300-tinjak, sudjelovali u štrajku.
“Sve djelatnike suda i stranke se poziva na dostojanstvo i mirne reakcije, no postoji opravdana zabrinutost zbog moguće pojave težih neželjenih incidenata”, kažu, među ostalim, i napominju da ih “u ovom trenutku zabrinjava kontinuirani porast stresa u svim oblicima komunikacije sa strankama”.
Broj tvrtki koje trpe izravnu štetu i njeni iznosi su nezamislivi. Postavlja se pitanje tko će na kraju njima i svim drugima odgovarati za štetu, a iz razgovora s više sudaca proizlazi da će odgovarati država, odnosno proračun. Kažu da je štrajk zakonit, a da je država odgovorna za redovno funkcioniranje sudbene vlasti. No, neki pravnici ne isključuju da bi se država mogla izvući od odgovornosti ako dokaže da bi udovoljavanje zahtjevima sindikata izazvalo poremećaj u funkcioniranju vlasti, odnosno da im proračun nije mogao udovoljiti, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.
