Vlada donijela odluku kojom se javnim i državnim službama povećavaju plaće

Važan dogovor sa sindikatima postignut je kroz kvalitetan i otvoren dijalog

106
Foto: Vlada RH

Otvarajući 162. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Uoči blagdana Svih svetih, izaslanstvo Vlade je na Mirogoju zapalilo svijeće iskazujući poštovanje prema svim preminulima, a osobito prema hrvatskim braniteljima, kazao je premijer Plenković.

“Želimo da svi u Hrvatskoj sutrašnji dan provedu u miru i obiteljskom zajedništvu u sjećanju na naše najmilije koji, nažalost, više nisu s nama”, poručio je.

Od prošlotjednih aktivnosti koje su dominirale političkim prostorom, izdvojio je uspješno organiziran prvi parlamentarni sastanak na vrhu Međunarodne krimske platforme, koji je održan u Zagrebu.

Još je jednom izrazio zadovoljstvo pozitivnim glasovanjem Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnju politiku Europskog parlamenta o Izvješću izvjestitelja Rangela u vezi ispunjavanja uvjeta za primjenu schengenske pravne stečevine.

Glasovanje na plenarnoj sjednici očekuje se idućega tjedna, a potom se cijela procedura vraća na razinu Europskoga vijeća, gdje se očekuje konačna potvrda, kazao je premijer Plenković.

Održane su i druge konferencije posvećene ekonomskoj politici u Koprivnici, energetskoj politici u Zagrebu, Dani poljoprivrede u Puli, gdje je otvorena i Opća bolnica.

Vladina politike pune integracije svih manjina koje žive u Hrvatskoj potvrđena je i sastankom s Talijanskom zajednicom u Puli, dodao je.

Nastavlja se i kampanja o uvođenju eura, središnjim događajem koji je održan u Zagrebu ovo vikenda, a premijer Plenković poručio je kako je dobro ovakvim događajima senzibilizirati građane za uvođenje eura, koje će se odviti za samo dva mjeseca.

Agencija Fitch: Hrvatska je otporna na vanjske šokove i krize

Svjetska agencija za kreditni rejting Fitch je ne samo zadržala hrvatski kreditni rejting na BBB+ sa stabilnim izgledima, nego je kazala i kako je Hrvatska otporna na vanjske šokove i krize, naveo je premijer Plenković, zbog značaja pristupanja europodručju, ali i zbog mjera Vlade koje su pomogle građanima i gospodarstvu te zbog kvalitetnog korištenja europskih sredstava, provođenja reformi iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, kvalitetnog upravljanja proračunom, smanjivanja udjela duga u BDP-u, gospodarskoga rasta, ulaganja u energetsku sigurnost i infrastrukturu te, u konačnici, onog najvažnijeg – osiguranja političke stabilnosti koje omogućuje socijalnu koheziju i regionalni razvoj.

Najbitnija poruka izvješća agencije Fitch, dodao je premijer, jest to da su oni sami revidirali projekcije rasta za 2022. s 3,3 posto BDP-a na čak 6,1 posto.

Važan dogovor sa sindikatima postignut kroz kvalitetan i otvoren dijalog

Izdvojio je i važan dogovor sa sindikatima postignut kroz kvalitetan i otvoren dijalog.

“To je potvrdilo našu opredijeljenost za socijalni dijalog i za jačanje socijalnog partnerstva. Naš cilj je da, što je više moguće, podržimo naše radnike i zaposlenike. Mislim da od ovakvog rješenjem, oko kojeg se u međuvremenu očitovalo članstvo na referendumima sindikalnih organizacija, imati koristi 240 tisuća zaposlenika i njihovih obitelji”, poručio je premijer Plenković.

Dodao je da su ove godine povećanja iznosila 4 posto s 1.svibnja, dodatnim sada od 6 posto od 1. listopada, a predviđeno je i dodatno povećanje od još 2 posto od 1. travnja.

Uz to, božićnica je podignuta s 1500 na 1750 kuna, kao i regres, a dar za djecu sa 600 na 750 kuna, odnosno na 100 eura.

“Vlada je, kao i uvijek, tu spremna za razgovore, dijalog i pronalaženje rješenja koja su u interesu svih hrvatskih građana, pa onda, naravno, i zaposlenika svih državnih i javnih službi. Mislim da smo to kroz višestruka povećanja osnovice, kroz koeficijente, dodatke i različite druge oblike dokazali u proteklih šest godina”, poručio je predsjednik Vlade najavljujući da će odluke s današnje sjednice Vlade stvoriti pretpostavke za potpisivanje tih sporazuma, koje će se  održati odmah nakon sjednice.

Od ostalih tema izdvojio je pitanje reguliranja rada nedjeljom, koje je u javnom savjetovanju, te dva zakona iz domene reforme zdravstva.

Na kraju je zahvalio svima koji su bili uključeni u organizaciju nekoliko važnih obljetnica vezanih za Domovinski rat, od Gospića i obljetnice Vukova pa do obljetnice ključnih bitaka na južnom bojištu.

“Vlada će i dalje voditi računa o dignitetu Domovinskog rata koji je temelj hrvatske države”, naglasio je.

Donesen Plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom

Potom je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mile Horvat predstavio Prijedlog odluke o donošenju Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske, kojim se utvrđuju postupci, uloga i odgovornosti nadležnih tijela i svih uključenih sudionika na tržištu plina u slučaju poremećaja u opskrbi plinom.

“Svrha Plana intervencije je, također i uklanjanje ili ublažavanje utjecaja poremećaja u opskrbi plinom i rješavanje situacija u kojima opskrba plinom više ne može biti zajamčena svim kupcima na domaćem tržištu”, kazao je državni tajnik.

Naglasio je da je ovim Planom intervencije uvodi mehanizam solidarnosti, kao instrument za ublažavanje učinaka ozbiljnog izvanrednog stanja unutar Europske unije u kojem je u nekoj državi članici ugrožena opskrba plinom kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti, što je temeljna sigurnosna potreba i nužan prioritet svih država članica.

HEP-u suglasnost za zaduženje

Usvojeni su i formalni zaključci kojima se stvaraju pretpostavke da se za oko 240 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru poveća osnovica plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini – Prijedlog zaključka u vezi s potpisivanjem Dodatka I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama te Prijedlog zaključka u vezi s potpisivanjem Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.

Donesena je i Odluka  o davanju prethodne suglasnosti društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. za kreditno zaduženje kod Privredne banke Zagreb i Erste&Steiermärkische Bank Rijeka, radi financiranja općih poslovnih potreba.

HEP se, pojašnjeno je na sjednici, planira zadužiti kod Erste banke sklapanjem ugovora o dugoročnom kreditu u iznosu od 100 milijuna eura, uz rok vraćanja od pet godina, a kod Privredne banke sklapanjem ugovora o dugoročnom kreditu u iznosu od 150 milijuna eura, uz rok vraćanja također od pet godina.

 

Izvor: Vlada RH

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime