Na lokalnim izborima, koje će Vlada na popodnevnoj sjednici raspisati za nedjelju, 16. svibnja, predstavničku i izvršnu vlast za iduće četiri godine hrvatski građani birat će u 576 jedinica.
Toliko Hrvatska ima općina, gradova i županija u kojima će građani birati vijeća i skupštine te načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike.
Doda li se tome suočavanje s pandemijom koronavirusa i posljedicama razornog potresa na Banovini, jasno je zašto se lokalni izbori smatraju vrlo zahtjevnim za provedbu.
Na njima treba organizirati glasačke listiće za općinska i gradska vijeća županijske skupštine, za izbor načelnika, gradonačelnika i župana, ukupno 1152 vrste listića.
U Zagrebu se umjesto 51 bira 47 gradskih zastupnika
U Zagrebu će se, primjerice, umjesto 51 birati 47 gradskih zastupnika. Taj broj vijećnika u svojim će vijećima i skupštinama imati i drugi gradovi i županije s više od 300.000 stanovnika.
Drugi krug 30. svibnja, na Dan državnosti
Općinski načelnik, gradonačelnik i župan biraju se većinom glasova, dakle da bi bili izabrani u nedjelju, 16. svibnja, moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasovali.
Stroži uvjeti kandidiranja
Kandidacijske liste za članove vijeća i skupština te kandidate za načelnika, gradonačelnika i župana mogu predložiti stranke i birači.
U odnosu na 2017. postroženo su uvjeti za kandidiranje.
Popisu onih koji se ne smiju kandidirati, na kojem su policijski službenici, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama, dodane su i osobe pravomoćno osuđene na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci.
Međutim, od odredbe da se to odnosi i na kazne koje su zamijenjene radom za opće dobro te uvjetnom osudom, iznimka su osobe osuđene za kaznena djela počinjena iz nehaja.