Razvoj univerzalnog cjepiva protiv prehlade, gripe, covida i alergija značajno je napredovao, vjeruju znanstvenici.
Stručnjaci s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama razvili su eksperimentalno cjepivo koje bi se moglo primjenjivati kao sprej za nos i pružati zaštitu od širokog raspona respiratornih virusa, bakterija i alergena.
Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Science, provedeno je na miševima te je pokazalo da cjepivo može pružiti snažnu zaštitu u plućima tijekom nekoliko mjeseci. Cijepljeni miševi bili su zaštićeni od covida i drugih koronavirusa, bakterije stafilokoka, bakterije Acinetobacter baumannii koja može uzrokovati infekcije krvi, mokraćnog sustava i pluća, kao i od alergena poput grinja iz kućne prašine.
Ako se slični rezultati potvrde i kod ljudi, ovo bi cjepivo moglo zamijeniti više različitih godišnjih cijepljenja protiv respiratornih bolesti koje se najčešće javljaju tijekom zimskih mjeseci. Znanstvenici vjeruju da bi moglo djelovati i protiv novih pandemijskih uzročnika bolesti.
Glavni autor istraživanja dr. Bali Pulendran, ravnatelj Instituta za imunitet, transplantaciju i infekciju pri Sveučilištu Stanford, istaknuo je kako bi u budućnosti jedna terapija mogla pružiti zaštitu od brojnih respiratornih prijetnji.
Prema njegovim riječima, ideja je da ljudi u jesenskim mjesecima prime sprej za nos koji bi ih štitio od virusa poput covida, gripe, respiratornog sincicijskog virusa (RSV) i obične prehlade, ali i od bakterijskih upala pluća te alergena koji se javljaju početkom proljeća.
Znanstvenici procjenjuju da bi dvije doze takvog spreja mogle biti dovoljne za zaštitu kod ljudi, a uz odgovarajuće financiranje cjepivo bi, prema njihovim procjenama, moglo biti dostupno za pet do sedam godina.
Novo cjepivo razlikuje se od tradicionalnih jer ne oponaša dijelove patogena, već signale koje imunološke stanice koriste za međusobnu komunikaciju tijekom infekcije. Time se potiče više dijelova imunološkog sustava, što bi moglo objasniti široku zaštitu u dosadašnjim pokusima.
Stručnjaci ipak upozoravaju da je riječ o ranom stadiju istraživanja jer su dosadašnji pokusi provedeni samo na miševima. Sljedeći korak bit će klinička ispitivanja na ljudima, kako bi se utvrdila sigurnost i učinkovitost ovog pristupa.
