Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac sudjelovao je danas na tradicionalnom, 33. savjetovanju Ekonomska politika Hrvatske u 2026., koje u Opatiji organizira Hrvatsko društvo ekonomista. U izlaganju se osvrnuo na učinjeno u protekle tri godine, naglasivši kako Hrvatska iz makroekonomske perspektive ima razloga biti zadovoljna ostvarenim rezultatima, reformama i ispunjenim kriterijima, kao i napretkom prema članstvu u OECD-u, za koje očekuje da će se realizirati sljedeće godine.
Primorac je istaknuo da je Hrvatska smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u stvorila prostor za fiskalne reakcije u slučaju potrebe te podsjetio na mjere rasterećenja gospodarstva. Najavio je daljnje iskorake u poreznoj politici: “Ambicija je prebaciti teret oporezivanja s rada na druge oblike gospodarske snage, prije svega na imovinu, odnosno nekretnine.”
Osvrnuo se i na izmjene u poreznom sustavu, uključujući destimulaciju špekulativnih ulaganja u nekretnine, regulaciju turističkog najma i fiskalizaciju napojnica. Registar stanovništva trebao bi biti potpuno funkcionalan od lipnja 2026., dok će projekt Fiskalizacija 2.0 dodatno ojačati fiskalnu disciplinu.
Ministar je naglasio i napore usmjerene na poboljšanje društvene klime te zaštitu djece i maloljetnika, posebice u sustavu igara na sreću. Nova regulativa regulirat će oglašavanje i udaljenost poslovnica od škola i crkava, a već je najavljeno premještanje polovice lokacija.
Govoreći o zaduživanju države, Primorac je istaknuo da se sve veći dio financira putem građana, kroz narodne obveznice i trezorske zapise vrijedne više od 300 milijuna eura. Sljedeći korak, rekao je, je izdavanje korporacijskih obveznica, osobito u javnim poduzećima.
Jačanje produktivnosti i radna skupina
Primorac se složio da je nužno raditi na jačanju produktivnosti, no upozorio da se o tome govori desetljećima bez konkretnih prijedloga. “Spremni smo prihvatiti konkretne savjete”, poručio je, najavivši formiranje radne skupine sastavljene od stručnjaka koji se znanstveno bave temom produktivnosti.
Stav prema MMF-u i rastu plaća
Na pitanje o zaključcima Misije MMF-a, ministar je rekao da Hrvatska održava stabilnu fiskalnu politiku i deficit ispod tri posto, što je svrstava među fiskalno odgovornije članice EU-a. Slaže se s preporukom MMF-a o potrebi ograničavanja rasta plaća, posebno u javnom sektoru: “Nerealno je očekivati da će se dinamika rasta iz protekle godine nastaviti. To nije realno, niti bi bilo oportuno za Hrvatsku.”
Potvrdio je da se plaće kontinuirano rasterećuju, s više od dvije milijarde eura rasterećenja od 2016. do danas. Istaknuo je i uvođenje inovativnog modela kojim su osobe s najnižim primanjima oslobođene dijela davanja na bruto plaću.
Novi trezorci i proračun za 2026.
Primorac je najavio i novo izdanje trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana, u vrijednosti od 1,2 milijarde eura i uz prinos od 2,6 posto. Upisi počinju digitalnim kanalima već u nedjelju u ponoć.
Govoreći o državnom proračunu za 2026. godinu, ministar je rekao da je prijedlog u završnoj fazi te da uskoro ide na Vladu. Prema projekcijama Ministarstva financija, očekuje se gospodarski rast od 2,7 posto, inflacija od 2,8 posto i deficit konsolidirane opće države od 2,9 posto. Proračun bi trebao biti usvojen do 15. studenoga, nakon čega slijedi saborska procedura.
