Ressler predstavio prijedlog pomoći potresom pogođenim područjima Banovine vrijedan 320 milijuna eura

135
11.05.2021., Zagreb - Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandrokovic otvorio je danas "Konferenciju o buducnosti Europe – vizija Hrvatske". Konferenciju je organizirao Hrvatski sabor i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, u suradnji s Predstavnistvom Europske komisije u Hrvatskoj i Mrezom centara Europe Direct u Hrvatskoj. NA pocetku konferencije Gordan Jandrokovic pozdravio je robota. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Kao izvjestitelj Europskog parlamenta, zastupnik Ressler (HDZ/EPP) jučer je na Odboru za proračune predstavio odluku o mobilizaciji Europskog fonda solidarnosti za sanaciju štete od potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji i okolici, objavljeno je tako na stranici Kluba zastupnika EPP-a.

Nakon što je Komisija predložila mobilizaciju Europskog fonda solidarnosti za pomoć Hrvatskoj, Parlament i Vijeće trebaju donijeti odluku o 320 milijuna eura pomoći u sanaciji posljedica potresa. Hrvatska je zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti nakon petrinjskog potresa iz prosinca uputila prema Komisiji u ožujku, te joj je unaprijed isplaćeno 41 milijun eura. Za posljedice zagrebačkog potresa iz ožujka 2020.

Hrvatskoj je isplaćeno 684 milijuna eura. „Kao izvjestitelj, inzistirat ću na brzoj proceduri unutar Parlamenta kako bi svih 320 milijuna eura što prije bilo na raspolaganju za sanaciju šteta prouzročenih potresom. To jasno ne pokriva cijelu štetu, ali će doprinijeti složenoj i dugotrajnoj obnovi, kao i revitalizaciji potresom pogođenih područja“, istaknuo je Ressler. Naglasio je i da je obnova od potresa suštinski drugačija i dugotrajnija od sanacije drugih prirodnih nepogoda kao što su poplave, zbog čega opći rok za korištenje od 18 mjeseci, utvrđen Uredbom o Fondu solidarnosti, neprimjeren i prekratak u slučaju teških potresa.

Europski zastupnici su u siječnju ove godine, na prvom plenarnom zasjedanju nakon potresa u Hrvatskoj, izglasali rezoluciju kojom se ističe se da su potresi koji su pogodili Hrvatsku ostavili snažne socioekonomske i infrastrukturne posljedice te da će imati i dugoročne posljedice. U tom kontekstu, tražila se fleksibilnost Komisije u odobravanju Plana oporavka za Hrvatsku koji je dijelom također usmjeren na obnovu.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime