Premijer Andrej Plenković izjavio je da nitko ne može biti zadovoljan smanjenjem broja stanovnika ali i ocijenio kako to nije neočekivano te naglasio da će Vlada učiniti sve da ublaži negativne trendove i poboljša pozitivne, istaknuvši da je pitanje demografije puno šire od okvira jedne vlasti.
U Banskim dvorima u ponedjeljak je predstavljen Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koji ide u javnu raspravu, a novinari su premijera nakon predstavljanja pitali za komentar objavljenih podataka Popisa stanovništva 2021. koji pokazuju da je u Hrvatskoj 396 tisuća ljudi manje nego prije deset godina.
“Ovi rezultati naravno da nisu dobri, nitko s njima ne može biti zadovoljan, ali istodobno kad gledamo šire trendove nisu neočekivani, njih se vrlo lako može rastumačiti”, rekao je Plenković.
Premijer je najprije upozorio na strukturu tih 396 tisuća ljudi manje, navevši da je u tom broju negativni prirodni priraštaj (razlika između broja umrlih i broj rođenih) – 165.000 ljudi, dok je od preostalih 230.000 njih 110.000 registriranih iseljenika i oko 120.000 neregistriranih.
Referirajući se na negativni prirodni priraštaj naglasio je da je to proces koji traje 70 godina, pri čemu je podsjetio na podatak da je 1948. godine u Hrvatskoj bilo 95.000 rođenih godišnje, a 2021. bilo ih je 35.000, odnosno 60.000 manje.
Referirajući se na broj iseljenih iz Hrvatske, premijer je podsjetio na činjenicu da je to rezultat ulaska Hrvatske u EU odnosno toga da je jedna od temeljnih sloboda EU – sloboda kretanja radnika.
“Prije 2013. godine vi ste mogli otići u neku zemlje EU jedino uz ispunjenje jednog od dva kriterij – ili da ste negdje dobili radnu dozvolu ili da ste ulazili u nekakve kvote”, podsjetio je premijer.
Sada smo u 2022. godini, devetoj godini članstva u EU, pred ulaskom smo u scehengenski prostor i u euro područje, dižemo naše gospodarstvo, i u smislu prosječne razvijenosti na razini EU i u smislu gospodarskog rasta, imamo najbolji kreditni rejting ikad, plaće se dižu i ulaganjem i korištenjem članstva u EU “nosimo Hrvatsku naprijed”, dodao je.
Podsjetio je i na to da je Hrvatska tek od 2000-ih, za razliku od država poput Mađarske, Slovačke, Poljske koje su to počele deset godina ranije, počela koristiti sredstva iz EU fondova te rekao kako će “lovljenje koraka” trajati još cijelo ovo desetljeće u kojem Hrvatska, naglasio je, na raspolaganju ima 25 milijardi eura.
Naveo je i više Vladinih mjera usmjerenih na poboljšanje okvira da oni koji zasnuju obitelj imaju više djece, ali i upozorio kako to “nije samo ekonomsko, financijsko pitanje, pitanje politika”, već i kulturološko pitanje.
“To je pitanje načina života, kako danas živimo, i to nije ista situacija kao pedesetih godina prošlog ili sada u trećem desetljeća ovoga stoljeća. Jednostavno je kultura života drukčija”, ustvrdio je.
Vlada će, naglasio je, činiti sve da negativne trendove ublaži, a pozitivne poboljša. “Međutim to je pitanje puno šire od okvira jedne Vlade, ili jedne vlasti, jednih politika”, ocijenio je.
Nažalost su ti podaci takvi, dodao je, te ukazao i na činjenicu da mnoge zemlje zapadne Europe svoje negativne trendove prirodnog priraštaja kompenziraju useljavanjem.
“Mi još nismo u situaciji da Hrvatska te trendove kompenzira useljavanjem. Vi kada pogledate najveći broj ljudi koji se rađa u mnogim zapadnim zemljama, kad gledate porijeklo djece, onda ćete vidjeti da su mnogi od njih djeca useljenika. Znači, to su sve činjenice koje treba staviti na stol bez nekakvog opravdavanja”, dodao je.
